začin koji se dobiva od tučaka cvjetova šafrana (Crocus sativus). Kada se osuše prodaju se u obliku tankih crvenih niti, koji se prije upotrebe moraju močiti u vrućoj vodi najmanje 8 sati kako bi se dobila pristojna količina, ili u obliku praha. Okus mu je vrlo blag i jedva primjetan, a uglavnom se koristi radi lijepe žute boje koju daje jelima s rižom (paella, risotto), francuskoj ribljoj juhi bouillabaisse i pecivima.

dobiva se kuhanjem luka ili ljutike u bijelom vinu dok se tekućina ne reducira, a zatim mu se na kraju dodaje vrhnje i šafran. Ovaj umak poslužite uz mesna jela.

jedna od najpoznatijih vrsta jestivih gljiva, svojstvenog
mirisa i okusa, koja je sve više zastupljena u svakodnevnoj prehrani. Imaju pravilan, polukuglast klobuk, bijelo-sive do
smećkaste boje. U prirodi ih nalazimo od svibnja do listopada na
gnojenim livadama, pašnjacima, šumskim livadama i sl. Šampinjoni, osim
toga, spadaju u red rijetkih gljiva koje se naveliko uzgajaju umjetno i
prodaju na tržištu. Ova gljiva je bijele boje i jedinstvene arome.
Mogućnosti pripreme su neograničene. Dostupne su tijekom cijele godine,
konzervirane ili svježe.

slatkovodna riba iz porodice Cyprinidae. Ima produljeno, debelo tijelo prekriveno ljuskama. Prema staništu, boja mu varira od bijelo zlatne do smeđe po leđima sa svijetlim trbuhom. Priprema se pečenjem i pohanjem, a poznati su slavonski specijaliteti poput ribljeg paprikaša ili pečenog šarana na rašljama. 

priprema se od tučenog snijega od bjelanjaka i šećernog sirupa. Koristi se
za pripremu šaumpita, šaumrola ili krema na bazi maslaca.

lisnato tijesto u obliku cilindra s kremom od tučenih bjelanjaka sa šećerom koja se kuha na pari.

zagrijavanje šećera u maloj količini vode bez miješanja kako bi se proizvele različite nekristalizirajuće strukture do konačnog stadija karamelizacije kojom se šećeru mijenja njegova osnovna struktura i aroma. Stadiji su slijedeći:

• male niti – na 103°C,
• dulje niti – na 107°C,
• mekane loptice – na 115°C,
• tvrđe loptice – na 121°C,
• tvrđa lomljiva struktura – 157°C,
• karamel – 182°C.

S iskustvom se ovi stadiji mogu procijeniti ponašanjem šećera između prsiju ili kada se šećer kapne u hladnu vodu ili na hladni tanjur.

koji se prži na temperaturama višim od 100°C i pretvara u smeđu tekućinu svojstvenog mirisa. Prženi šećer služi kao sredstvo za tamno bojenje konjaka i whiskyja, za aromatiziranje napitaka, od karamela se prave glazure na kolačima, bomboni, napici i brojni drugi proizvodi (hrana za dojenčad i djecu).

fino samljeveni šećer koji se koristi za kolače i razne slastice te za posipanje. Dobiva se propuštanjem kristalnog šećera kroz mlinove.

fruktoza i razni šećerni alkoholi polioli (maltitol, sorbitol, ksilitol, laktitol, manitol).

je čvrsta bijela glazura koji se priprema od lagano tučenih bjelanjaka, šećera u prahu i limunova soka. Koristi se u pripremi svečanih torti kao glatki "prekrivač" ili za izradu ukrasnih elemenata (razne figurice, cvjetovi i sl.). Povremeno se u smjesu dodaje glicerin kako bi se spriječilo da glazura odonosno dekoracije ne postanu pretvrde.

je smjesa koja se dobiva od fino mljevenog šećera (icing sugar) i vode s mogućim dodacima limunova soka, bjelanjka, glicerina, boja i aroma. Koristi se za prekrivanje torti i kolača u svrhu dekoriranja.

je oblaganje ili prekrivanje namirnice tankim slojem aspika, najčešće u kalupima.

tamnonarančasti do crveni plod ruže, osobito Rosa canina i Rosa eglantina. Bogat je vitaminima C, D i E te flavonoidima. Koristi se u priprem čaja, sirupa i marmelada.

vrlo česta vrsta marmelade (konfiture) koja se dobiva od usitnjenih zrelih plodova šipka, šećera i raznih dodataka.

morski rakovi iz porodice Nephropidae. Tijelo škampa je vitko, duguljasto, narančasto-ružičaste boje. Ženke narastu do 17 cm dužine, a mužjaci do 25 cm. Vrlo su cijenjeni u gastronomiji, pa se mogu pripremati na buzaru, u umacima, s tjesteninom ili na roštilju.

vodeni organizmi koji spadaju u mekušce. Tijelo im je smješteno je između dvije ljušture koje otvara i zatvara pomoću mišića zatvarača. Pričvršćene su na stijene ili u pijesku. Najčešće se prodaju svježe, ali se mogu zamrznuti bez ljuštura, ukiseliti ili odimiti. Na 100 g sadrži 11,90 g proteina, 3,69 g uhljikohidrata i 2,24 g masti.  Energetska vrijednost iznosi 86 kcal / 360 kJ.

škrob koji je podvrgnut toplinskoj obradi kako bi pod utjecajem povišenih temperatura mjestimice popucale jedinice u lancu strukture i na taj način škrob postao tehnološki prihvatljiviji (lakše topljiv, brže bubri itd.).

škrob koji je zbog funkcionalnih razloga toplinski obrađen parom i to na temperaturi iznad želiranja, a zatim pretvoren u tanki film i konačno u prah. Ima veliku prednost nad sličnim sirovinama jer u vodi brzo rehidrira. Koristi se kao ugušćivač raznih instant proizvoda koji se prije jela ne moraju kuhati.

tučeno slatko vrhnje koje se dodaje kavi, sladoledu, tortama i drugim slasticama.

ima okrugli ili ovalni plod, plave, crvene ili žute boje pokožice (ovisno o vrsti). Meso ploda je slatko, žućkaste boje s košticom u sredini. Potječe iz Azije, a poznata je bila još u starom vijeku.

tanka, čvrsta tjestenina koja se dobiva izvlačenjem tijesta kroz okrugle otvore promjera 2-3 mm. Može se upotrijebiti odmah ili se poprečno reže na duljinu od 40 cm i suši za kasniju upotrebu.

špageti s nasjeckanim češnjakom i maslinovim uljem.

špageti s umakom od rajčica s dodatkom nasjeckanog luka i slanine, pospiani naribanim parmezanom.

svježe kuhani špageti s hrskavo popečenom slaninom narezanom na sitne kockice, vrhnjem i ponekad tučenim jajem. Poslužuje se posipano s naribanim parmezanom.

špageti s bolognese umakom.

špageti sa školjkašima, češnjakom, rajčicama i lukom.

špageti s umakom od rajčica i bosiljka.

špageti s kaparama, crnim maslinama, peršinom, češnjakom i maslinovim uljem.

tijesto od brašna, mlijeka, jaja koje se protiskuje kroz cjediljku u kipuću vodu. Poslužuje se kao prilog mesnim jelima uz dodatak rastopljenog maslaca.