Promatramo li navike okoline, vidjet ćemo da je svako doba dana dobro za sladoled. Uz jutarnju kavu predstavlja osvježenje, nakon ručka je ugodan desert, za mlade je izazovan, dok nakon kasne večere slovi kao "najlakša" slastica prije spavanja.
Sladoled je namirnica kojoj rijetki mogu odoljeti. Djeca ga obožavaju, odrasli rado odabiru za desert, sportašima ga predlažu stručnjaci za prehranu, starijim osobama klizi niz grlo bez napora… hladi, prija i krijepi.
U svojoj punoj ljepoti sladoled se najbolje ističe u kupovima koji pokazuju svu kreativnost svojih stvaratelja.
Zapisi potvrđuju kako su stari Rimljani određene smjese stavljali u amfore pa ih izlagali niskim temperaturama kako bi potom uživali u hladnim slasticama.
Još početkom 20. stoljeća znanstvenici su istraživali utjecaj sladoleda i ustanovili da se radi o kvalitetnoj namirnici.
Ali to nije sve...
Veliki sladokusci zapravo su potaknuli tehnologe te su osmišljene stotine vrsta sladoleda raznih aroma.
Dijelimo ih na krem i mliječne sladolede, zamrznute mliječne, voćne i vodene deserte, a ovisno o vrsti mogu imati dodatke. Ukoliko u mliječni sladoled dodamo voće ili voćni sirup u propisanim količinama, dobit ćemo voćni sladoled primamljivih aroma i mirisa. Kada se sjedine šlag i krema sa sladoledom, ostvaruje se najcjenjenija delicija poznata kao krem-sladoled. Karamele, čokolada, likeri i slični dodaci veliko su nadahnuće uživateljima koji hlade svoje nepce i slade dušu.
Sladoled se vrlo često poslužuje uz kavu, gdje dolazi do spajanje dvaju obožavanih okusa (kava + sladoled = njem. Eiskaffee). Vrlo je važno naglasiti kako se sladoled izvrsno nadopunjuje sa zelenim čajem, a u spoju s likerima i šampanjcem predstavlja veliku konkurenciju svim drugim slasticama.
U svojoj punoj ljepoti sladoled se najbolje ističe u kupovima koji pokazuju svu kreativnost svojih stvaratelja.
Sladoled je slastica velike nutritivne vrijednosti. U većini službenih tablica koje se bave specifikacijom hrane sladoled je svrstan u skupinu mlijeka i mliječnih proizvoda. Na raspolaganju su sve više i sladoledi od sojina mlijeka i drugih proizvoda sličnih mlijeku. Složit ćemo se da je sladoled ipak slastica, pa makar po tome što se nalazi u slastičarnici zajedno s kolačima...
Djeca i sladoled
Ipak su djeca zadržala NAJVEĆE pravo na sladoled. Gotovo je nemoguće pronaći dijete koje nije raspoloženo za ovu poslasticu.
Djeca vole sladoled i znaju uživati u njemu, lagano ga otapajući u ustima kako bi doživjeli potpunost arome.
Djeca ga mogu nesmetano uživati ukoliko sladoled ne zamjenjuje druge obroke. On ne može i ne smije biti večera niti ručak. Ako dijete ima problema s povećanom tjelesnom masom, također treba ograničiti unos i vrstu sladoleda (manje kaloričan) koju odabirete.
Sladoled je dobar izvor energije na plažama, u planini, pri večernjim šetnjama. Strogo vodite računa o uvjetima jer je sladoled jedna od najosjetljivijih i vrlo lako kvarljivih namirnica.
U sladoledu je potrebno uživati. Jedite ga u manjim količinama i lagano otapajte u ustima kako ne biste narušili zdravlje (upala grla...) i kako biste doživjeli potpunost arome.
U 100 g sladoleda imamo prosječno 200 kcal, što ovisi o sastavu. Ukoliko dodajemo čokoladu, lješnjak, karamel i dr. sastojke, kalorijska vrijednost znatno je veća.
Voćni su sladoledi (s usitnjenim voćem) bogatiji vitaminima i mineralima i nešto niže energetske vrijednosti.
Djeca vole sladoled, a sladoled voli djecu – tope se od dragosti!
:(Još nema komentara