I divlje i kultivirane šparoge mogu se skladištiti u vlažnoj krpi u hladnjaku 3–4 dana.
Šparoga (Asparagus officinalis) višegodišnja je zeljasta biljka koja pripada istoj porodici kao i luk, poriluk i češnjak. Iako postoji više od 300 vrsta šparoga, od čega ih je 20-ak pogodno za konzumaciju, najčešća podjela je na divlju i kultiviranu (vrtnu) šparogu.
Divlja šparoga
Divlja šparoga, kako joj i samo ime kaže, raste u prirodi, najčešće u mediteranskom priobaljnom području, i sazrijeva u proljeće pa je njeno najbolje vrijeme za berbu negdje između ožujka i lipnja. Bere se na način da joj se otkida gornja polovica dok se korijen ostavlja budući da će iz njega ponovno narasti u idućem ciklusu.
Kod kultivirane šparoge se za razliku od divlje ne mora odvajati donji dio od glavice, ali se one uglavnom kuhaju.
Divlje šparoge su zelene boje, tanke i gorke te se mogu konzumirati i sirove. Prije konzumacije tako da im se otrgne donji tvrđi kraj, a ukoliko je potrebno donji dio šparoge i dodatno oguli (ukoliko se radi o debljim vrstama).
Glavica šparoge se ne guli, a ukoliko se radi o tanjim vrstama nije potrebno ni guljenje stabljike nakon što se odreže tvrđi kraj.
Ukoliko se pak žele termički obraditi, najbolje ih je kratko pirjati ili kuhati na pari – ovisno o njihovoj debljini – od 2–5 minuta kako bi se maksimalno zadržali svi hranjivi sastojci. Ukoliko se divlje šparoge neće konzumirati unutar 3–4 dana od branja, potrebno ih je oprati te cijele zamrznuti gdje mogu stajati do 10 mjeseci.
Divlja šparoga u kuhinji:
Kultivirana šparoga
Za razliku od divlje, kultivirana šparoga je „umjetno“ uzgojena te dostupna tijekom cijele godine i danas rasprostranjena diljem svijeta, a razdoblje berbe je negdje između travnja i srpnja. Razlikujemo zelenu, bijelu i ljubičastu kultiviranu šparogu pri čemu je zelena najintenzivnijeg okusa i najsličnija divljoj šparogi dok su bijela i ljubičasta zapravo ista vrsta samo u različitom stadiju branja te su nešto blažeg okusa od zelene. Kultivirana šparoga se uzgaja na pjeskovitom tlu, sa što manje svjetla i vlažnosti. Kako bi se kultivirana šparoga konzumirala još uvijek svježa, prilikom njezine konzumacije ne bi smjelo proći više od 3 dana od branja te stoga treba voditi računa o nekoliko čimbenika prilikom njezinog odabira:
- tijelo šparoge se ne smije savijati
- nego mora pucati glavica od zeljastog dna biljke
- ne smiju imati smećkaste primjese
- trljanjem dviju šparoga jedne o drugu treba se čuti zvuk škripanja (znak da nisu isušene)
- ne smiju biti „šuplje“
Kod kultivirane, šparogi se za razliku od divlje ne mora odvajati donji dio od glavice, ali se one uglavnom kuhaju odnosno konzumiraju termički obrađene. U slučaju da se neće konzumirati do 4 dana od branja/kupovine, mogu se ili smrznuti ili očuvati pasteriziranjem odnosno ukuhavanjem sa smjesom vode i soli.
Kultivirana šparoga u kuhinji:
Nutritivna svojstva šparoga
Šparoge su izuzetno zahvalna namirnica u nutricionizmu s obzirom da su niske energetske, a visoke nutritivne vrijednosti te im je širok spektar uporabe u prehrani.
Zbog visokog sadržaja folne kiseline preporučuju se za konzumaciju trudnicama (posebice u prvom tromjesečju i razdoblju prije trudnoće), a zbog sadržaja inulina i prehrambenih vlakana odlične su u održavanju zdravlja probavnog sustava.
:(Još nema komentara