Post je od davnina poznat ljudskom rodu. Vjekovima su ljudi postili zbog religijskih, ali i zdravstvenih razloga. Suzdržavali su se od hrane da bi kroz meditaciju "pročistili" svoju dušu, pronašli sebe i približili se bogu, ali i da bi "očistili" svoje tijelo od štetnih sastojaka i očuvali svoje zdravlje.

Post na voću i povrću idealan je i za jednodnevni i za tjedni post. Izaberete li za post jedan dan u tjednu, možete postiti i samo na voću.

Post je stoga i jedna od najstarijih metoda liječenja i očuvanja zdravlja. I sam je Hipokrat savjetovao bolesnima da umjesto medikamentima svoje tijelo i dušu liječe postom, umjerenom fizičkom aktivnošću i čistim zrakom.

U uvjetima suvremenog načina života, u kojem smo svakodnevno pod raznim psihičkim opterećenjima te se neredovito hranimo, čišćenje od otrovnih tvari nagomilanih u našem organizmu suzdržavanjem od hrane postaje zanimljivije no ikad.

Postom, koji bi trebao prerasti u način življenja suvremenog čovjeka, po mišljenju stručnjaka možemo mnogo učiniti za naše zdravlje, psiho-fizičku kondiciju i ljepotu.

Ciljanim suzdržavanjem od određene vrste hrane možemo pročistiti i regenerirati kako sustav za probavu, tako i cjelokupni organizam te ga tako osvježiti, obnoviti i pomladiti.

Kako su alkohol, kava i cigarete u vrijeme suzdržavanja od hrane pod strogom zabranom, spoznaja da štete zdravlju i da se bez njih može samo je pitanje trenutka. Naravno, kroz post se naše tijelo ne oslobađa samo fiziološkog, nego i psihičkog balasta.

Što je post?

Post podrazumijeva izbjegavanje uobičajene hrane kroz određeno dulje ili kraće razdoblje u svrhu tjelesnog i psihičkog čišćenja i obnavljanja te aktiviranja unutarnjih potencijala našega organizma za samoizlječenje. Post pritom nema apsolutno nikakve veze s dijetama kojima je isključivi cilj gubitak kilograma, i ne temelji se na izgladnjivanju.

Neophodna hrana za naše funkcioniranje se umjesto iz namirnica, dakle "izvana", crpi "iznutra" iz vlastitih rezervi našega organizma. Upravo stoga što se organizam namiruje iz svojih unutrašnjih energetskih rezervi, čovjek se ne osjeća gladno, nego naprotiv, zdravo, zadovoljno, poletno i moćno.

Zašto, kada i koliko postiti?

Razlozi zbog kojih se isplati postiti mnogobrojni su. Prvenstveno, post je jedna od najboljih metoda reguliranja, pročišćavanja i obnavljanja te tako i očuvanja zdravlja sustava za probavu i izmjenu tvari, tj. cjelokupnog metabolizma.

Dakle, postom se čitav organizam, svi organi i sve stanice, čiste od štetnih tvari i obnavljaju, te stoga ni ne čudi što se ljudi nakon posta osjećaju kao "ponovo rođeni". Jednako tako postom se aktiviraju potencijali našeg organizma za samoizlječenje.

Nadalje, kako su za vrijeme posta srce i krvožilni sustav manje opterećeni, pospješuje se disanje te se pluća, a potom i sve stanice organizma brže i bolje opskrbljuju kisikom. Kako se za vrijeme posta iskorištavaju unutarnje masne rezerve, smanjuje se razina kolesterola u krvi.

Nadalje, učvršćuju se koža i vezivna tkiva te ublažavaju ili iščezavaju migrene, alergije, akne te PMS. Kako smisao posta nije samo u dobrobiti za tijelo, nego u istoj mjeri i za psihu, pozitivne posljedice vidljive su i u toj sferi.

Postom se razgrađuju negativni osjećaji koji ugrožavaju psiho-fizičko zdravlje, te stvaraju i akumuliraju novi psihički potencijali za uspješno nošenje sa svakodnevnim stresnim situacijama.

Onome tko se odluči na post stručnjaci predlažu nekoliko mogućnosti. Tako za post možete izabrati jedan dan u tjednu, najbolje vikendom, nadalje možete postiti jedan tjedan svaki mjesec ili pak jednom na godinu čitav mjesec dana, najbolje za vrijeme godišnjeg odmora ili pak primjerice korizme.

Ako se odlučite za dulji post jednom na godinu, nikad ne postite dulje od 4 tjedna. Pri izboru trajanja posta i njegove učestalosti najvažnije je pronaći ritam i vrstu posta koji najbolje odgovara vama i vašem stilu života, te da ga potom prakticirati dosljedno i redovito, dakle čitav svoj život.

Naravno, ako imate problema sa zdravljem, te ako želite postiti tjedan ili mjesec dana, obavezno se posavjetujte sa svojim liječnikom.

Kako postiti?

U razdoblju u kojem postite strogo se pridržavajte uputa o dopuštenim namirnicama, te nipošto ne konzumirajte kavu, crni čaj, alkohol, slatko ili gazirana pića i ne pušite. Ako se odlučite za post u trajanju od tjedan dana ili dulje, dva do tri dana prije i poslije pripazite na prehranu.

Jedite manje i lakše, primjerice rižu, krumpir, salate, juhe, mliječne proizvode i obavezno popijte oko 2 l tekućine. Dulji post započnite čajem ili nekim prirodnim sredstvom za čišćenjem.

Za vrijeme posta što više ugađajte svojemu tijelu i duši. Što više se odmarajte i spavajte, a kako biste pospješili djelovanje posta, priuštite si odlazak u saunu i na masažu tijela. Mnogo boravite na čistom zraku i što dublje dišite, relaksirajte se u prirodi, šećite i bavite se rekreacijskim aktivnostima.

Pritom osluškujte svoje tijelo i uvažavajte njegove psihičke i fizičke reakcije. Nadalje, pijte mnogo više tekućine nego inače, čime ćete pospješiti čišćenje, posebno sustava za probavu, te spriječiti isušivanje kože.

Post na "voću i povrću"

Za vrijeme posta jedite isključivo svježe i zrelo voće, te jednako tako svježe sirovo, kuhano ili lagano pirjano povrće. Povrće začinite samo s malo soli ili još bolje biljnim začinima, primjerice bosiljkom, timijanom, češnjakom te s nekoliko žlica hladno prešanog biljnog ulja.

I sam je Hipokrat savjetovao bolesnima da umjesto medikamentima svoje tijelo i dušu liječe postom, umjerenom fizičkom aktivnošću i čistim zrakom.

Voće i povrće izaberite u skladu s vlastitim ukusom i sezonskom ponudom. U izboru povrća možete se rukovoditi i formulom crveno, zeleno, žuto kako bi u vašim obrocima bile zastupljene sve vrste hranjivih sastojaka.

Što se tiče količine, jedite što manje, ali pojedite onoliko koliko vam je potrebno. Kako sirova hrana znatno opterećuje probavu, ako imate osjetljiv želudac, sirovo povrće te voće i svježe istisnute sokove nemojte konzumirati nakon 14, 00 sati. U tom razdoblju jedite samo kuhano ili pirjano.

Tijekom dana obavezno popijte između 3 i 6 litara tekućine, najbolje negazirane prirodne mineralne vode, svježe istisnute voćne sokove i biljne čajeve. No, nakon 18, 00 sati ne jedite i ne pijte više ništa.

Post na voću i povrću idealan je kako za jednodnevni tako i tjedni post. Izaberete li za post jedan dan u tjednu, možete postiti i samo na voću.

Post na "tekućoj" hrani

Odlučite li se za ovaj oblik posta, u razdoblju koje odredite za čišćenje svojega organizma ne jedite uopće, nego samo pijte biljne čajeve, svježe kuhane juhe od povrća, svježe istisnute sokove od voća i negaziranu prirodnu izvorsku vodu Studena.

Primjerice, prijepodne i poslijepodne popijte šalicu biljnog čaja, u podne šalicu čiste juhe od povrća, a navečer sok od voća. Tijekom dana popijte oko 2 litre negazirane izvorske vode Studena.

Za post na "tekućini" možete odabrati i mliječni proizvod, sirutku, te u tom slučaju popijte dnevno, u obrocima 1 l sirutke, te ukupno oko 2 l negazirane izvorske vode Studena ili biljnog čaja.

Mini post - preskakanje večere

Za one kojima je post nezamisliv ili pak žele još nešto učiniti za svoje zdravlje kao stvoreno je "odustajanje od večere" koje, po mišljenju liječnika i molekularnih biologa, ima iznimno pozitivne efekte na naš organizam.

Dinner cancelling podrazumijeva izbjegavanje bilo koje hrane poslije 16, 00 sati, dva puta na tjedan. Vrlo pojednostavljeno rečeno, ovaj se mini post temelji na spoznaji da se naš organizam tijekom spavanja mora baviti mnogo pametnijim procesima nego što je to probava.

Dakle, ako se suzdržimo od večere, naš će organizam svu svoju energiju usredotočiti na obnavljanje i rast novih stanica, dakle na pomlađivanje i eventualno samoizlječenje.