Kokoši nemaju apsolutni monopol nad jestivim jajima pa za doručak možemo uživati u kajgani od pačjih jaja ili u meko kuhanim jajima gusaka. Nabavimo li ih, jaja fazana možemo tvrdo skuhati i spremiti na salatu, a prepeličja posložiti u staklenku i zaliti octom ili vinom.
Iako krilatica "Svako jutro jedno jaje, organizmu snagu daje" nije u skladu sa suvremenom piramidom zdrave prehrane, jaja su i nadalje, s pravom, na našem jelovniku. Statistički podaci pokazuju da se u Hrvatskoj po glavi stanovnika godišnje pojede otprilike 156 jaja, u Austriji 226, a u Njemačkoj 250. Iako se broj potrošenih jaja bez iznimke odnosi na ona kokošja, ona ipak nemaju apsolutni monopol nad jestivim jajima.
Nekad su seoska i prigradska dvorišta bila nezamisliva bez različitih vrsta kokoši i ostale peradi. Među kokošima obavezno su bile i male poludivlje kokoši, zvane biserke ili bisernice, koje nisu živjele u kokošinjcu nego na granama drveća, a nosile su jaja od kojih je tijesto za rezance i mlince bilo posebno izdašno i žuto. Uz kokoši, seoska dvorišta nastanjivala su ijatapataka, gusaka i pura čija su jaja također jestiva i vrlo ukusna. Iako su dvostruko veća, jaja pure su po svom okusu slična kokošjim, pa se mogu jesti i koristiti na sve moguće načine. Veća, oko 70 g teška i po okusu intenzivnija, pačja jaja zbog svoje su osjetljivosti na bakterije najbolja pečena ili tvrdo kuhana, dok su vrlo krupna, otprilike 200 g, i po okusu vrlo oštra guščja jaja prava poslastica ako su savršeno svježa i spreme se meko kuhana. Pačja jaja vrlo su omiljena u Kini gdje predstavljaju osnovni sastojak za nadaleko poznati specijalitet tisućljetna jaja. Za ovaj kineski specijalitet sirova se pačja jaja stavljaju u mješavinu drvenog ugljena, vapna, ljusaka riže, soli i vode. Nakon što odleže tri mjeseca bjelanjak se doimlje poput želatine, a žumanjak postaje zelen i nalikuje na sir. Tisućljetna jaja i po svojem mirisu i okusu podsjećaju na sir i služe se s umakom od soje, octa i đumbira, kao predjelo.
Osim jaja nama svima znane domaće peradi, prava su delikatesa i jaja nojeva, prepelica, fazana i jarebica, te primjerice galebova. Nojeva jaja koja su otprilike dvadeset puta veća od kokošjih, pripremaju se u vlastitoj ljusci, pa ih treba kroz rupu na vrhu pažljivo umutiti i lagano zagrijavati dok se ne pretvore u neobičnu kajganu. Mala, često točkasta, maslinastozelena ili krem jaja fazana i jarebica prava su delikatesa ako se tvrdo skuhaju i spreme na salatu ili u aspiku, dok su jaja galebova, čiji okus sasvim razumljivo podsjeća na more i ribu, najbolja nakon pet minutnog kuhanja.
Jaja prepelica, koja se za razliku od ostalih mogu naći i na policama trgovina i neobična su ukusna i ljekovita. Ova sitna jaja se u narodnoj i alternativnoj medicini koriste za liječenje alergije i kožnih bolesti, za podizanje energetskog potencijala i imuniteta organizma, te primjerice za poticanje izmjene tvari. Najukusnija su meko kuhana i poslužena s kavijarom, poširana i servirana s različitim umacima, ili kuhana posložena u staklenku i zalivena octom ili vinom.
Za delikatesna jaja prepelica u octu, u ½ l bijelog vinskog octa dodajte ½ čajne žličice zrna papra, ½ čajne žličice zrna gorčice, grančicu ružmarina, grančicu kadulje, 1 ljuti feferon, 2 klinčića, ½ čajne žličice šećera, ½ čajne žličice soli. Ocat polagano kuhajte i ohladite. U međuvremenu 16 jaja prepelice stavite kuhati na vatru, te kada voda zavri, kuhajte ih deset minuta. Ohladite ih, ogulite i posložite u staklenku. Jaja zalijte s pripremljenim octom, zatvorite te prije posluživanja čuvajte mjesec dana na hladnom.
:(Još nema komentara