Još od davne antike pripisivali su mu afrodizijačka svojstva,uz negovu pomoć su slavili boga vina,vinove loze i slobode(Libera,Bahusa ili ti ga Dionizija),rimski vojnici su ga miješali s vodom da im da snage za dugotrajne marševe i borbe.Varenik su dodavali u zavajun(tučeno jaje)i davali mladencima prije prve bračne noči :)
Kako da vam približim ovaj božanski nektar, na čiju me pripremu navukla gosp.Marika Serventi, nastavnica kuharstva Srednje škole u Bolu, kad mi je prije desetak godina poklonila prvu bocu varenika.Kušajuči brudet i "šug" za paštašutu s dodatkom varenika,vratila su mi se sječanja na djetinjstvo, poznati
miris i okus nonine kužine.Odlučih prvom sljedećom "jematvom" napraviti varenik.Ali šta je točno varenik,odakle potječe,koja mu je receptura i kako se sprema,za mene je bila totalna nepoznanica!?Bacih se na istraživanje.
Povijest varenika seže i do 5000 tisuća godina unatrag,pripremali su ga u starom Egiptu,Grčkoj,Rimu a neki podaci kažu i u Perziji.Čak ga spominje i Nostardamus u svojoj knjizi o marmeladama(Livre de confiture,1555),na Braču se pripremao još davne 1885.godine za potrebe vrhunskih bečkih kuhinja, gdje je bio na cijeni i jako tražena roba,a spravljao se po recepturi selačkih zemljoposjednika Didolića.Povjesna činjenica je,da je varenik najstariji dodatak jelima u mediteranskoj "kužini".Nažalost nema puno mjesta gdje se očuvala tradicija pripreme varenika(Pelješac,Korčula,Vis,Makarska,Skradin i Brač),negdje sam pročitala da je varenik dalmatinska "Vegeta",i mogu reći da nisu daleko od istine.
Varenik je dodatak jelima,sladilo,osnova za umake,ma nijedan brudet,pašticada,rižot,tripice,gulaš,lovački umak,šalša ili bilo koji "toć" na brački način nije originalna delicija bez ovog vrhunskog nektara, koji nastaje praktično onako,usput, u danima berbe i obrade grožđa.Nekada se varenik na Braču kuhao u “kotlenki” obješenoj na komoštre ili na trinogama a vatra i žerava je morala biti od česmine, što je vareniku davalo onu negovu posebnu moć.
Poznate su dvije vrste varenika,bijeli koji se priprema na Korčuli od bijelog grožđa sorte Pošip i crni koji se spravlja na Braču od Plavca malog.Naoko jednostavna receptura,ipak zahtjeva malo strpljenja u pripremanju.Dobiva se dugotrajnim(10 do 15 sati ovisi o količini) ukuhavanjem grožđanog mošta na temperaturi od cca.60°C(nesmije vriti) i treba da se reducira na pol ili čak jednu trećinu.Kad se varenik reducira i dobije gusti nektar treba ga ohladiti i uliti u boce,ali boce ne smijemo odmah zatvoriti jer varenik treba,kako bi rekli naši stari “otpuhivati”, otprilike mjesec dana.Nakon toga boce možete zatvoriti i spremiti na hladno.
U nutricionističkom smislu varenik je izuzetno hranjiv i zdrav i idealna zamjena za konzumni šećer koji nam šteti,jer u razgradnji konzumnog šećera potrebna je velika količina vitamina B čime ga organizam gubi,a kod varenika toga nema.
Budući da je varenik zadnjih desetljeća pomalo pao u zaborav,Turistička zajednica grada Supetra i nutricionistica gosp.Olja Martinić uz pomoć brojnih bračkih ugostitelja, pokušavaju varenik vratiti na zasluženi piedestal u kulinarstvu.Nebrojene su mogućnosti upotrebe ovog pomalo zaboravljenog dodatka jelima,bilo u slanoj ili slatkij varijanti.Probajte i vi,ako ne kao dodatak jelima onda kao afrodizijak,žlica prije odlaska u spavaću sobu,pa će se cijelu noć iz nje čuti buka.Tako barem kažu na Braču i u pravu su 😉
Izvor informacija:Slobodna dalmacija,Morsko prase,Brač Online
:(Još nema komentara