gledam te.....
Gledam te ....
uvodni dio ovog članka povezan je sa činjenicom da su na velikom broju kuća u Transilvaniji izgrađeni ovi otvori koji izgledaju kao „oči „ Kažu da ovi otvori služe za ventilaciju i da svjetlo uđe u ove prostor ispod krova . Izgledaju tako da se stvarno ima osjećaj da „ te netko gleda” . Kada se to poveže sa mističnošću Transilvanije osjećaj je „nelagoda „ ili „nekakav osjećaj neugode „
Na mnogim kućama u Transilvaniji postavljaju se oruđa , predmeti koji imaju značenje opet u svezi mistike , vampira , vještica . Ovaj buzdovan ima ulogu da „vještica „ kada leti iznad kuće „zapne” za ove šiljke , da se podere i da odavde pobjegne .
Krenimo dalje...
Sighisoara
Sighisoaru je najočuvaniji srednjovjekovni grad Rumunije. Radi se o životopisnom mjestu , šarenim kućama . Kako to izgleda
Sighsoara je poznata po Saskoj citadeli iz 12. vijeka koja se nalazi na UNESCO-voj listi zaštićene kulturne baštine. Na toj crkvi u XVII stoljeću postavljen je sat sat koji sadrži kipove bogova koje se pomjeraju u skladu sa mehanizmom sata. Ovo mi je slično kao u Pragu .
Ono po ćemu je poznato ovo mjesto je navodna rodna kuća Vlada Tepeša III poznatog kao Drakula . njegova rodna kuća sada je restoran ispred kojeg smo se nas dvoje slikali:
Biertan
Jedno od 7 mjesta koje su osnovali transilvanijski Saksonci, a na UNESCO-vom su popisu svjetske baštine je Biertan, pitoreskno seoce na sjeveru okruga Sibiu .Njegova povijest seže do XIII stoljeća.
Ono po čemu je Biertan poznat je utvrđena crkva iz 15. stoljeća.
U toj crkvi je jedna mala, mračna prostorija koja ima nizak strop ,debele zidove, stolac i stolica, krevet i kredenc i dvije lutke veličine čovjeka. Danas je ta prostorija muzej, no 3 cijela stoljeća služila je kao "zatvor" parovima koji su bili pred razvodom. Lokalni biskup bi ih, nakon što bi mu se dobrovoljno javili da imaju problema ovdje zaključao na 6 tjedana u nadi da će riješiti svoje probleme i izbjeći rastanak. Podaci pokazuju da je ovaj bračni zatvor bio poprilično djelotvoran. U tih 300 godina zabilježen je samo jedan razvod.
SIBIU /Hermannstadt/
još jedan lijepi grad .Sibiu je bio najveća i najbogatija od 7 citadela koje su u 12. vijeku osnovali njemački vojnici, poznati kao transilvanski Sasi. Baš kao i u Sigišoari i Brašovu, njemački uticaj je i dan danas veoma osjetan. Sibiu je 2007. godine proglašen za evropsku prijestonicu kulture. Grad je izuzetno praktičan za obilazak pješke, a može se podijeliti na dvije cjeline: Gornji grad, gdje se nalazi većina znamenitosti i Donji grad koji čine šarene kuće i kamenite ulice, omeđene ostacima zidina i odbrambenim kulama koje gledaju na rijeku Cibin.
Sve u gradu koncentrirano je oko dva glava stara trga :Gornji i Donji grad . Samim pogledom na ove trgove uočava se sličnost sa njemačkim gradovima . Kuće su lijepe , posebne , trgovi su popločani . Na trgovima se nalazi ono što je bitno za jedan grad : vjećnica , evangelistička katedrala , katolička crkva , etnografski muzej, Brukentalov muzej
Ono po čemu ću ja pamtiti ovaj grad je Most laži . Most laži predstavlja jedan od najvažnijih simbola grada, a podignut je 1859. godine na mjestu prethodnog drvenog, kao prvi most od kovanog željeza u Rumunjskoj. Ime je dobio po legendi koja kaže da će se most urušiti ukoliko izgovorite laž dok ga prelazite. / ja sam slagala da sam suglasna da Saša ponovo kupi motor , a koliko čujem , most se nije još srušio /
ALBA IULIA
Alba Iulia postala jedno od najvažnijih rumunjskih turističkih odredišta za rumune i strane posjetitelje. Alba Iulija je duhovna prijestolnica Rumunjske , a u rimsko doba prijestolnica rimske pokrajine Dacije. U njio se najveća citadela u Rumunjskoj. Od 1097. godine ovo mjesto se spominje u rimskim dokumentima .
Citadela se smatra jednim od 7 rumunjskih čuda. Iz zraka se dobro vidi . Unutar zidina citadele su obje crkve katollička iz XIII stolječa i pravoslavna je mlađa u kojoj su okrunjeni rumunjski kraljevi. Ovo mjesto je toliko važno u povijesti Rumunjske tako da je ono odabrano da se u njemu 1918 . proglasi ujedinjenje Transilvanije i Rumunjske . Prva tiskara na rumunjskom jeziku ovdje je proradila.
Jednu noć smo spavali u ovom novom hotelu:
HUNEDOARA
Hunedoara je smještena otprilike negdje na pola puta između Temišvara i Sibiua, radi se o prilično depresivnom industrijskom gradu koji za razliku od bisera Transilvanije poput Brašova, Sigišoara i Sibiua, nema mnogo da ponudi u turističkom smislu. Ipak, u tom mjestu se nalazi jedan od najljepših rumunjskih zamaka. Kada se gledaju fotografije zamka u krupnom planu, stječe se utisak da se nalazi negdje u prirodi kao Bran ili Peleš. Zamak se nalazi veoma blizu grada i cjelokupnu idilu kvari okoliši.
Zamak nema precizno definirano ime. Rumuni ga zovu Casteul Huniazilor ili Casteul Corvinilor, Mađarima je poznat kao Vajdahunyadi var, Englezima kao Corvin Castle, a nama kao zamak Janka Hunjadija (Janoša Hunjadija ili Sibinjanina Janka) ili jednostavno Hunjadi zamak. Renovirao ga je 1446. godine Janko Hunjadi, a zdanje je podigao ugarski kralj Karlo Robert. Zamak je prvobitno dat Jankovom ocu Voyku 1409., od strane ugarskog kralja Žigmundu, kao otpremnina. Janko Hunjadi je otac Matije Korvina i u našoj povijesti poznata ličnost. Dvorac je sagrađen u kombinaciji renesanse i gotike, sa visokim odbrambenim kulama. Osim kula, bastiona, unutrašnjeg dvorišta i pokretnog mosta, zamak karakteriziraju i dvostruki zidovi specifični za arhitekturu Transilvanije.
Za dvorac se vezuje i nekoliko legendi od kojih je najpoznatija ona koja se odnosi na bunar u unutrašnjem dvorištu. Ona kaže da su bunar iskopala tri turska zarobljenika kojima je Janko Hunjadi obećao slobodu. Nadajući se da će biti oslobođeni, zarobljenici su 15 godina kopali kamen i na dubini od 28 metara su uspjeli naći vodu. U međuvremenu je Janko Hunjadi preminuo, a njegova žena, Elizabet Silađi je odlučila da ne održi riječ svog muža nego da ubije zarobljenike. Kao posljednju želju tri Turčina su tražila dozvolu da na komadu kamena unutar bunara uklešu natpis koji u prevodu znači: „Možda imate vodu, ali nemate dušu“.
U dvorcu postoje tamnice koje su opremljene spravama za mučenje i realističnim lutkama na kojima su demonstrirane metode torture.
TEMIŠVAR
Temišvar /Timișoara / je najveći i najznačajniji grad rumunske pokrajine Banat . Ima negdje oko 330.000 stanovnika .
Radi se o veoma lijepom i poznatom gradu. Temišvar je poznat : telegraf su dobili još 1853. godine, 1857. uvedena je ulična rasvjeta na plin, 1884. godine stigla je električna rasvjeta, a 1899 i električni tramvaji.
Temišvar je bio i prvi grad Kraljevine Mađarske, a kasnije Rumunjske koji je dobio ambulantu.
U Rumunjskoj povijesti Temišvar je 1918. skupa sa većim dijelom Banata pripojen Rumunjskoj .
Iako bi se po nazivu mjesta zaključilo da kroz grad protječe Timiš , to nije točno. Timiš je plavio pa je izmješten . Kroz grad protječe rijeka Begej.
Glavni trg je Trg pobjede ( Piata Victorei), na čijem se jednom kraju nalazi zgrada Opere, a na drugom Rumunjska saborna crkva.
Zgrada Opere bitna je za noviju povijest Rumunjske . Na podijumu ispred zgrade opere započela je čuvena Rumunjska revolucija, kojom je naposlijetku svrgnut s vlasti Nikolaj Čaušesku, čime je označen kraj komunističke ere koja je trajala 42 godine. Protest je počeo zatvarenjem pravoslavnog svečenika
Okolo Trga su brojne zgrade izgrađene uglavnom u Art Nouveau stilu, a posebno se ističu Szechenyi palata, Neuhausz palata, Marbl palata, Dauerbach palata, Lloyd palata i Loffler palata. Ima se osjećaj da se nalazimo u Beču.
Na trgu se nalazi i kip kapitolske vučice poklon Musolinija .Tri kipa vučice stigla su u Rumunjsku tijekom fašističkog režima 1920-ih. Kip vučice u Temišvaru skinut je 1948., a Čaušesku ga je vratio na staro mjesto 20 godina kasnije, namjeravajući da ga iskoristi kao vizuelni pijun u obnovi odnosa sa Zapadom .
Na trgu se nalazi fontana ukrašena ribama.
Ono zbog čega valja doći u Temišvar je Rumunjska Saborna crkva. Crkva je podignuta u periodu 1936-1941 . Karakteristična je po svom jedinstvenom arhitektonskom stilu, gdje se bizantijski elementi prepliću sa stilom moldavskih manastira. Jedna je od od ljepših pravoslavnih crkava .
Osim ovog trga , prelijep je i Trg ujedinjenja, veoma je prostran , a okolo njega nalaze se zgrade ne zna se koja je ljepša. Među njima je i rimokatolička katedrala sa oker fasadom smještena na istočnoj strani trga. Sagrađena je u periodu 1736-1754. godine i predstavlja lijep primjer bečke barokne arhitekture. Ispred crkve se nalazi i stub "kuge" kakav se može vidjeti u mnogim gradovima Europe .
U Temišvaru su i mnogobrojni prelijepi parkovi
Što na kraju reći ? Po čemu ću pamtiti Rumunjsku :
-prva asocijacija su krovovi kuća sa „očima” . Ove „oči” nalaze se širom Transilvanije i dodaju onaj dojam mističnosti jer u svakom trenutku imaš dojam da te netko gleda ..
- potom , zaprega . Nismo ih slikali ili nismo ih uspjeli „uhvatiti „ obzirom da smo ih vidjeli putujući autobusom po Rumunjskoj na svakom koraku. Jedan konj, gume na točkovima i njih par sjedi na kolima .
- predivni parkovi. Parkovi , parkovi , cvijeće na svakom koraku.
-pravoslavne crkve koje su mi ljepše nego na drugim mjestima . Ovdje su šarenije , kažu utjecaj moldavske tradicije.
- zamkovi diljem Transilvanije koji me podsjećaju na zemkove diljem Njemačke , Austrije .
- nacionalna kuhinja je po našem guštu .. o tome , posebno ću pisati. Do tog dana sjećamo se ovih divotica :
Čorbe. Među njima najpoznatija Čiorba de burta /tripice /
glavna jela / jedan od najpoznatijih priloga mamaliga / palenta , pura , žganjci /
i nešto slatko : Papanasi / sirne okruglice punjenje kremom od sira , prelivene džemom i vrhnjem/
Što mi se ne sviđa , odnosno na čemu bi rumuni mogli još poraditi :
- više označiti „ono „ što se gleda /trgove , ulice , zgrade, planove / legendama , putokazima na engleskom jeziku /
- Urediti , obnoviti Constanzu . Zašto je ona u tako „jadnom „ stanju nije mi jasno.
- što prije završiti brzu cestu – autoput na nekim dijelovima Transilvanije . Očiti je napredak u novim kilometrima , novi se grade /vidjeli smo / , ali onaj manji dio „problematične „ ceste kvari utisak jer dosta se izgradilo i treba završiti ovo što je ostalo.
Jednom riječju , Rumunjska mi se dopala i voljela bih je ponovo posjetiti.... jer ima se što vidjeti...
:(Još nema komentara