Volimo putovati . Saša je isti kao ja. Pogledamo se i bez izgovorene riječi , klimnemo i kažemo „Idemo „
Na ovaj duži izlet išli smo da ponovimo gradivo koje smo nekih davnih godina učili radi dobrih ocjena. Kako smo to učili prije nekih pedesetak godina , a u ovim našim godinama lakše se sjećamo onoga što je bilo „davno , davno” vjerovali smo da dosta toga znamo i da će nam izlet biti ponavljanje gradiva , a ne učenje...
Put je , kao i onaj naš put u Albaniju bio u organizaciji osobe koja je za našu malu grupu organizirala putovanje na način da nam „otkrije” nešto novo , a to je daleko više nego kada se ide na klasično turističko putovanje.
Nakon učenja o stećcima i soli na redu su Konavle
Idemo dalje , cilj su nam Konavle.
Razmišljam što znam o njima ? Odgovor je , veoma malo . Ne znam zašto , prva asocijacija na spomen Konavala meni je Tereza Kesovija , pa onda njihova ispod vrata žuta, svilena kićanka. Znam da su Konavle zaleđe Dubrovnika. Kroz južni rubni dio sam u više navrata prolazila , čak sam i u Konavovskim dvorima na rijeci Ljutoj ručala , ali ničega drugog ne mogu se prisjetiti .
Ovaj višednevni izlet bit će upoznavanje novoga , a ne ponavljanje starog gradiva .
Na zapadnom dijelu Općine Konavle, prije Ćilipa u selu Močići nalazi se Zračna luka Dubrovnik . Skrećemo ulijevo , idemo parkiralištem ,potom cestom uz sami aerodrom . Pogledavamo se, u sebi mislim , vozač je pogriješio i sada traži način da se vrati. Stajemo uz aerodromsku zgradu i Helga kaže „ Stigli smo , izlazite , ako hoćete ponesite nešto da pregrnite da vam ne bude hladno „ „Gdje li to idemo , hladno , temperatura je oko 32 C” mislim u sebi .
Par koraka i ispred nas tabla :
Vrata se otvaraju , idemo jedno 50-ak metara dugim tunelom i pojavljuje se ljepota :
U pitanju je Đurovića špilja. Njena lokacija je ispod samog uzletišta, odnosno stajališta za avione . Ova špilja jedinstvena je svijetu. Njeno komercijalno ime glasi: Skycellar /nebeski podrum/. Podrumom je nazvana zbog optimalnih uvjeta za čuvanje vina. U njoj je otvoren Muzej konavoskih vina s vinotekom. Po predhodnoj najavi postoji mogućnost kušanja lokalnih sorata vina i to ispod samih siga .
Za Đurovića špilju znala je većina lokalnog stanovništva, a nemali broj njih je i ulazio u nju kroz prirodni otvor koji je zatvoren i betoniran prilikom gradnje aerodroma.
Đurovića špilja prostire se na 9000 metara kvadratnih, nalazi se ispod same piste dubrovačke zračne luke. Njene sige još se uvijek mijenjaju. Posebno spektakularna je velika dvorana nazvana Dvorana Dubrovačke Republike. U ljetnim mjesecima temperatura unutar špilje iznosi svega oko 16 stupnjeva, pa ju je jako ugodno posjetiti za vrijeme visokih vanjskih temperatura. Arheološki nalazi pronađeni na ovoj lokaciji datiraju iz brončanog i željeznog doba. Za vrijeme ratova, špilja se koristila kao sklonište. Đurovića špilja danas je velika atrakcija za turiste.
Prema pričama koje su se prenosile s koljena na koljeno, jama se širila ispod Konavoskog polja do planine Sniježnice u čijoj je utrobi živio zmaj.
Nakon što se dobro osvježili boravkom u Đurovića špilji , vraćamo se u vreli minibus i nastavljamo put do istočnog dijela Konavala do mjesta Gruda gdje smo bili smješteni u etno kući „Bokarica ". Kuća „Bokarica” spominje se u XV. stoljeću. Današnji izgled dobila je u XIX stoljeću. Primjer je tradicionalne arhitekture Konavala. Sastavljena je od niza objekata koji čine zaokruženu cjelinu, a uz nju je mali mediteranski botanički vrt sa oko 200 vrsta biljaka. Tijekom rata kuća je bila zapaljena ili kako domaći kažu „ prodimljena „
Naš domaćin Miho Bokarica ispričao nam je cijelu storiju o kući "Bokarica " .
Konavle. Pogled na sjever , jug i odmah vidiš da su na sjeveru brda i planine. Srednji dio su polja , a na jugu prema moru obalni krški pojas . Sjevernim dijelom prema BiH i jednim dijelom prema CG dominiraju masivi Sniježnice i Bjelotine .Srednji dio plodno je Konavosko polje sa rijekama Ljuta, Konavočica i Kopačica . Na jugu tj. obalnim dijelom dominira strma i okomita obala konavoskih stijena .
Pogled na plodno Konavovsko polje iz sela Gruda:
Da bi se Konavle „gledale kao na dlanu „ treba otići do brda Straža, visine 559 m. Između planina Sokoline i Kočine krivuda kao zmija procijep Prapratno . Pogled sa Straže :
Ovaj procijep kroz povijest za Konavle imao je veliki značaj . To je jedini prolaz -veza između Konavala i brdovitog zaleđa . Radi se o tromeđi Hrvatska – BiH -Crna Gora. I u posljednjem Domovinskom ratu ovo je cesta kojom je došao rat.
Na ovom području nalazi se i crkva Sv. Barbara. Izgrađena je 1889. godine na temeljima stare kasnosrednjevjekovne crkvice . Ispred nje groblje koje se zv. Groblje Kulina bana , a i stećci o kojima je nešto napisano u članku „Stećci”
Kada je u pitanju povijest Konavala, valja reći da su do Dubrovačke republike bile u posjedu bosanskih feudalaca. 1419.godine Dubrovačka republika jedan dio Konavala kupila je od Sandalja Hranić Kosače, velikog vojvode iz plemičke obitelji Kosača. Drugi dio također je kupljen i to 1426. godine i to od Radoslava Pavlovića, koji je bio bosanski vojvoda i istaknuti predstavnik loze Pavlović. Drugi brat Petar je poginuo. Obzirom da je bilo problema sa nasljednicima Petra Pavlovića, novac je isplaćen i Radoslavu i nasljednicima Petra Pavlovića . Radoslav Pavlović pokušao je osporiti ugovor , ali u tome nije uspio.
Kada je Dubrovačka Republika kupila ove krajeve i preuzela vlasništvo i posjed ovih krajeva njen osnovni cilj bio je zadovoljiti i izgraditi :
1. Vlast na cijelom području Konavala i u tom pravcu grade Knežev dvor
2. postaviti obranu Konavala u takve okvire da se zaštite od vanjskih neprijatelja / sa sjevera / i radi toga grade Sokol grad
3. osigurati žitnicu i izgraditi mlinove na rijeci Ljutoj
4. uspostaviti katoličanstvo kao jedinu religiju i u tom pravcu grade Franjevački samostan.
Knežev dvor
Vlast stoluje u Kneževom dvoru na predjelu Pridvorje koje je smješteno na padinama Sniježnice . To je centralni lokalitet.
Vlast obnaša knez koji ima titulu "Kneza od Konavala " . Knez ne smije biti mlađi od 30 godina . Ono što je karakteristično za njegov vlast je činjenica da se birao na vrijeme od samo mjesec dana . Imao i ulogu suca . Za one koje je osudio u podrumskim prostorijama bio je zatvor.
Primao je goste u prostoriji namijenjenoj za te namjene . A postojala je i prostorija u kojoj se odmarao. Kod podjele zemlje kmetovima karakterističan je način dijeljenja. parcele su bile veoma dugačke ,ravne da svatko dobije otprilike isti kvalitet parcele /malo šume , malo oranice , malo za gradnju kuće i okućnice /. U vrijeme naše posjete Knežev dvor je bio u fazi restauracije . Obzirom da su Helga i voditelji obnove radne kolege nama je omogućeno da ga posjetimo iako nije otvoren za posjete.
Sokol grad
Nebu pod oblake smjestio se Sokol grad . Dominira ovim dijelom , a što je i za očekivati jer u vrijeme gradnje imao je obrambenu funciju. Položajem kontrolira prijevoj Prapratno , a već sam rekla to je jedini mogući pravac za sjever tj. prema bosanskom zaleđu.
U sklopu Sokol grada ima cisterna sa vodom , zgrada za vojsku, stražarnice.
Njim upravlja kaštelan koji ima svoje prostoje . Sokol grad je obnovljen . Predivni su vidici kako na cijelo Konavle
tako i na čemprese koji nigdje nisu tako lijepi kao u Konavlima .
Franjevački samostan sa crkvom sv.Vlaha
Izgrađen je u stilu dubrovačke renesanse. Koliko je knez Dubrovačke Republike bio dalekovidan , diplomata vidi se i u činjenici da fratri koji su stolovali u ovom samostanu nisu dovedeni sa zapada /Venecija, Rim / već su uvezeni iz Bosne Srebrene . Samostan je više puta rušen i paljen . Tako je bilo i u Domovinskom ratu. Sada u njemu ne stoluju fratri, već postoji muzej , a često kao i u vrijeme kada smo mi bili u posjeti održavaju se razne izložbe
Konavovski dvori
Polja u Konavlima bila su žitnica . Da bi se žito moglo samljeti na rijeci Ljutoj napravljeni su mnogobrojni mlinovi. Neki od mlinova obnovljeni su i sada su u funkciji.
Rijeka Ljuta po legendi dobila je ime jer se u njoj utopila mlada djevojka. Njena majka vunom je začepila izvor. Planine su se naljutile , zagrmile su i otvorile novi izvor Ljute. Uz rijeku u ovo vrelo ljeto predivno se hladiti i šetati.
Čilipi
Čilipima dominira župna crkva sv. Nikole sa trgom ispred . Na trgu tijekom ljetnih mjeseci održava se folklorna priredba kojom smo i mi nazočili. Posjetili smo i Muzej u kojem se čuva bogata etnografska građa iz čitavih Konavala .
Ono što smo vidjeli u crkvi , opisivati neću jer „slika govori više od riječi”
Hvala , maloj ali posebnoj grupi
na divnom druzenju. Lakše i brze se uči uz ovakvo društvo. Do skorog novog izleta po Konavlima u dijelovima koje još treba posjetiti.
:(Još nema komentara