Moj profil

Celijakija - "bolest s tisuću lica"

Celijakija ili glutenska enteropatija je autoimuna bolest probavnog sustava koja podrazumijeva trajno i doživotno nepodnošenje glutena s različitim stupnjevima oštećenja sluznice tankog crijeva i širokim spektrom kliničkih simptoma.

Iako celijakija najvjerojatnije datira čak iz 1. i 2. stoljeća pr. Kr., njezin prvi jasni opis dao je doktor Samuel Gee 1888. godine, koji je ujedno prepoznao da u liječenju te bolesti dijetetska prehrana može biti od koristi. Početkom 20. stoljeća ispitivali su se razni načini prehrane, no bez jasnog prepoznavanja "otrovnih" sastojaka, a pedesetih godina utvrđeno je da isključenje nekih žitarica iz prehrane uzrokuje izrazito poboljšanje zdravstvenog stanja oboljelih.


Gluten, bjelančevina sadržana najvećim dijelom u pšenici, ječmu i raži 
te još uvijek nedovoljno istraženoj zobi pokazuje toksičnost te djeluje razarajuće na sluznicu crijeva. Dio probavnog sustava posljedično gubi funkciju, zbog čega se kao glavni simptomi spominju kronični proljev ili zatvor, obilne, svijetle i ljepljive stolice neobičnog mirisa, bolovi u trbuhu, nadutost, gubitak apetita te apatija, nemirnost i razdražljivostBolest se uglavnom javlja u djetinjstvu, ali može se manifestirati odnosno ponovno pojaviti u odrasloj dobi.

"Bolest s tisuću lica" jedno od njih pokazuje i kao"tiha celijakija" sa simptomima izvan gastrointestinalnog sustava, poput anemija, psihičkih promjena, i poremećene mineralizacije kostiju. Pojam "latentne celijakije" odnosi se na bolesnike koji na "normalnoj" prehrani (koja uključuje gluten) nedvojbeno imaju histološki normalnu sluznicu tankog crijeva, ali nakon određenog vremena, najčešće nakon opterećenja glutenom, razvijaju atrofiju sluznice, koja se  bezglutenskom  prehranom normalizira.

Žitarice koje sadrže gluten sastavni su dio Hrvatske tradicionalne prehrane, a kako se dohranom dojenčadi uvode relativno rano, u petom, odnosno šestom mjesecu života, simptomi celijakije mogu se otkriti već u dobi između 9 i 12 mjeseci. Ukoliko se celijakija dijagnosticira, osoba odmah treba započeti hraniti strogom doživotnom bezglutenskom prehranom, koja će u potpunosti ukloniti simptome glutenske enteropatije čime će omogućiti "zdrav" život i podići kvalitetu življenja, a kod djece osigurati pravilan rast i razvoj.Početno sama dijeta treba biti suplementirana vitaminima, mineralima, i proteinima radi nadoknade nutrijenata čiji je deficit utvrđen, stoga se  važno posavjetovati s liječnikom ili nutricionistom!

Za osobe koje se moraju pridržavati bezglutenske prehrane prehrane kod odabira bezglutenskih namirnica vrijede sva načela pravilne prehrane koja vrijede i za zdravu populaciju: uravnoteženost, umjerenost i raznolikost!


Uvođenje bezglutenske prehrane najlakše je provesti pomoću 5 ključnih koraka:

 1. Zapamtiti u kojim žitaricama postoji gluten, a to su: pšenica, ječam, raž i zob te njihovi hibridi i različiti oblici kao što su spelt, durum, pir, kuskus, krupica, mekinje i klice.

 2. Uz rižu i kukuruz kao uobičajene žitarice u tradicionalnoj, ali i bezglutenskoj prehrani mogu se uključiti i ostale, manje zastupljene, žitarice poput prosa, tefa i sirka te, sve popularnije, pseudožitarice: amarant, kvinoja i heljda.

3. Savjetuje se izbjegavati različite proizvode koji, u svom sastavu, gotovo uvijek sadrže gluten koji ima ulogu stabilizatora, zgušnjivača ili kontaminanta nenavedenog u sastojcima proizvoda. Ovakvi proizvodi najčešće su mesne prerađevine (hrenovke, salme, paštete), gotova jela (smrznuta gotova jela, umaci, preljevi), slatkiši, čipsevi te mliječni proizvodi nekontroliranog podrijetla i prerađene namirnice kao što su kukuruzna krupica i brašno, sušeno voće, mješavine začina i instant proizvodi (kocke, instant juhe i umaci).

4. Svakodnevnu prehranu najbolje je zasnivati na svježim i jednostavnim namirnicama kao što su neprerađeno meso, riba, jaja te voće i povrće. Tim načinom, kroz unos cjelovitih namirnica postiže se „sigurnija“ i kvalitetnija prehrana.

5. Upoznajte se s asortimanom bezglutenskih proizvoda. Danas ti proizvodi nude odgovarajuću zamjenu gotovo svim proizvodima koji sadrže gluten (brašno, kruh, tjestenina, keksi te ostale slatke i slane grickalice).

Bezglutenski proizvodi dobra su alternativa no uvijek je bolje odabrati tradicionalna jela koja u svom receptu ne sadrže namirnice koje u svom sastavu imaju gluten. Jela kao što su npr. meso na naglo i rizi-bizi, brudet ili gulaš s palentom, pečena piletina s krumpirom i povrćem te riba „na gradele“ sa blitvom.

Što se celijakija ranije dijagnosticira, lakše je prihvatiti novi način prehrane no u konačnici stroga bezglutenska prehrana češće teže pada odraslim osobama nego djeci. No, uz dobru informiranost , malo truda i kulinarske mašte prehrana bez glutena je moguća, štoviše može biti izrazito kvalitetna i raznolika, čime se osigurava dugoročno zdravlje i „normalan“ život svih oboljelih.

Tena Niseteo, dipl. ing. preh. teh.

klinička dijetetičarka/nutricionistica

Klinika za dječje bolesti Zagreb, Klaićeva

:(Još nema komentara

Budi prva/i, podijeli svoje mišljenje o slici i pomozi nekome u odabiru savršenog jela.