Moj profil
Što je sve potrebno organizmu za vrijeme dugotrajnog boravka u kući?
Što je sve potrebno organizmu za vrijeme dugotrajnog boravka u kući?

Što je sve potrebno organizmu za vrijeme dugotrajnog boravka u kući?

Osvještavanje važnosti zdravog stila života i održavanja tjelesne mase za vrijeme boravka kod kuće od izuzetne je važnosti kako bi se sačuvalo vlastito zdravlje, ali i kako bi se smanjila mogućnost zdravstvenih tegoba vezanih uz kronične nezarazne bolesti.

Zbog straha od  dugotrajnog boravka kod kuče i bojazni od nedostatka hrane u trgovinama, velik broj ljudi kupuje nepotrebne zalihe hrane, a uslijed dosade i stresa, često se donose lošiji prehrambeni izbori zbog kojih postajemo podložniji bolesti (zarazi) i teže se od nje oporavljamo.

Tijekom dugotrajnog boravka u kući, nerijetko posežemo za većom količinom hrane, obroci su učestaliji i često sadrže prekomjerne količine soli, šećera i masnoća. Opskrbljivanje hranom važno je dobro isplanirati kako bi se očuvalo zdravlje, ali i kako se hrana ne bi nepotrebno bacala.

Jedan od najlakših načina za osnaživanje imuniteta jest raznolika i uravnotežena prehrana, a ona se može postići kombinacijom svježih, smrznutih, suhih i konzerviranih namirnica.

U ovakvoj situaciji, treba se prilagoditi uvjetima u kojima se nalazimo i birati one namirnice koje se mogu dulje vremena skladištiti, a koje osiguravaju dovoljno svih hranjivih tvari jer je ključno osnažiti imunitet.

Znamo da  se imunitet gradi tijekom cijele godine, a ne samo kad nastupi bolest ili kriza, a nekoliko je navika kojem će imunitetu dati dugotrajnu snagu. Jedan od najlakših načina za osnaživanje imuniteta jest raznolika i uravnotežena prehrana, a ona se može postići  kombinacijom svježih, smrznutih, suhih i konzerviranih namirnica.

Što uvrstiti u svakodnevnu prehranu?

Žitarice i žitarični proizvodi temelj su svake pravilne prehrane jer sadrže škrob, složeni ugljikohidrat koji daje energiju za obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Prednost treba dati cjelovitim žitaricama koje obiluju vlaknima, tvarima od velike koristi za zdravlje.

Svakodnevni unos voća i povrća, najmanje 400 g dnevno raspoređeno kroz 5 obroka, osigurat će organizmu prijeko potrebne vitamine, minerale, ali i vlakna.

Namirnice životinjskog podrijetla (meso, riba, jaja, mlijeko i njihovi proizvodi) osiguravaju organizmu visokokvalitetne, kompletne proteine. Ukoliko ne jedete namirnice životinjskog podrijetla, adekvatne proteine možete unijeti i mahunarkama, sjemenkama i orašastim plodovima.

Ne smije se zaboraviti ni na adekvatnu hidraciju organizma. Čak i sasvim mala dehidracija može uzrokovati glavobolju, opći umor ili manjak koncentracije. Riziku od dehidracije izloženi su svi, ali mala djeca i nemoćne osobe posebno su rizična skupina jer ovise o brizi drugih.

Zdravstvena je preporuka piti 0,3 dl vode/kg tjelesne mase dnevno. Pod unosom tekućine (ali i elektrolita) podrazumijeva se uzimanje vode, limunade, čajeva i sličnih napitaka, ali i toplih juha i variva.

Uz adekvatnu prehranu nikako se ne smije zanemariti adekvatna tjelesna aktivnost, sukladno uvjetima u kojima se osobe nalaze.

Tekst nastao u suradnji Coolinarike i sektora za  Istraživanje i razvoj, Podravka d.d.

:(Još nema komentara

Budi prva/i, podijeli svoje mišljenje o slici i pomozi nekome u odabiru savršenog jela.