Moj profil
Hrana za misli: Zašto crijeva smatramo našim drugim mozgom?
Hrana za misli: Zašto crijeva smatramo našim drugim mozgom?

Hrana za misli: Zašto crijeva smatramo našim drugim mozgom?

9.12.2019.coolinarika

Crijevna mikrobiota ima izrazito veliku i važnu ulogu u cijelokupnom zdravlju.

Jedna od trenutno najzanimljivijih tema na lifestyle i health portalima je sigurno crijevna mikrobiota. Ispisani su mnogi radovi o temi našeg drugog mozga, a mi smo o tome odlučili popričati sa stručnjakinjom koja nam je detaljno objasnila ovaj važan sustav i kako ga kroz uravnoteženu prehranu bogatu voćem, povrćem i probiotičkim bakterijama iz jogurta možemo očuvati.

dr. sc. Tena Niseteo , dipl. ing. preh. teh.
Definicija hrane

Priča o crijevnoj mikrobioti već je odavno poznata. No, unatoč tome broj istraživanja koja ispituju povezanost mikrobiote sa zdravljem tek u novije vrijeme sve je veći. Mikrobiom koji se nalazi u gastrontestinalnom sustavu, u prvom redu tankom i debelom crijevu, najveća je mikrobiološka populacija na i u ljudskom tijelu što ujedno potvrđuje i činjenica da ljudsko crijevo sadrži 10 puta veći broj mikroorganizama nego što samo tijelo ima stanica. Još zanimljivije je da crijevna mikrobiota ima 100 puta veći broj gena nego sam čovjek, zbog čega znanstvenici često vole reći da je čovjek više bakterija nego čovijek. Crijevna mikrobiota ima izrazito veliku i važnu ulogu u cijelokupnom zdravlju jer sudjeluje u formiranju imunološkog sustava, metabolizmu hranjivih tvari te u sintezi, odnosno stvaranju pojedinih vitamina, poput vitamina K i mnogih drugih bioaktivnih molekula.

Zanimljivo, čini se da najveći utjecaj na crijevnu mikrobiotu ima upravo način prehrane, štoviše, promjenom prehrambenog obrasca mikrobiota se može modificirati već tijekom nekoliko dana.

Nadalje, promjena u crijevnoj mikrobioti, osim mijenjanjem prehrane, može biti uzrokovana i drugim vanjskim čimbenicima što može dovesti do disbioze, što zapravo znači da dolazi do prerastanja nepovoljnih mikroorganizma. Ova promjena može poremetiti crijevnu barijeru što dovodi do tzv propusnog crijeva, poznatijeg pod pojmom „leaky gut“ i posljedično pojave kronične upale. Pojedini tipovi disbioze mogu biti povezani s određenim metaboličkim ili upalnim poremećajima, pa čak i promjenama u funkcioniranju centralnog živčanog sustava. Upravo ova povezanost crijevne mikrobiote sa svim organskim sustavima u tijelu ukazuje na to da mikrobiota može značajno doprinijeti bihevioralnim i kognitivnim funkcijama mozga, dok disbioza može narušiti ove funkcije.

Danas postoje veliki broj predkliničkih i kliničkih istraživanja koja ispituju utjecaj liječenja disbioze, u najvećoj mjeri različitim prehrambenim intervencijama, u cilju poboljšanja kognitivnih i bihevioralnih ishoda. Upravo dokazi ovakvih istraživanja sve više potvrđuju ulogu crijevne mikrobiote u zdravlju i bolesti, uključujući i mentalno zdravlje.

No, pitanje je na koji način funkcionira povezanost crijeva, njegove mikrobiote i mozga. Naime, iako čovjek svojom prehranom i načinom života značajno utječe na profil i sastav crijevne mikrobiote, upravo je mirkobiota ta koja „odlučuje“ koje će hranjive tvari, signalne molekule i neurometabolite čovjek zaista apsorbirati. Mnoge ove molekule poput serotonina, tzv. hormona sreće i gama-aminomaslačne kiseline (GABA) imaju snažno neuro-aktivno djelovanje. Upravo je ovo način na koji crijevni bakterijski sustav djeluje na rad mozga što je poznato pod nazivom os crijevo – mozak (eng. gut-brain axis).

Stoga, kako prehrana utječe na crijevnu mikrobiotu?

Ljudski probavni sustav sadrži preko deset tisuća različitih vrsta bakterija i ostalih mikroorganizama. Ovako raznoliko „stanovništvo“ crijeva zahtijeva vrlo različite izvore hranjivih tvari i energije, stoga će jednolična i neuravnotežena prehrana sigurno uzrokovati neravnotežu i nastanak disbioze. U posljednjih nekoliko desetaka godina, način prehrane se značajno promjenio i to u smjeru vesternizacije, odnosno povećanog unosa mesa, zasićenih masti i rafiniranih šećera. Ovaj način prehrane, zajedno sa sjedilačkim načinom života rezultirao je izrazitom promjenom u crijevnoj mikrobioti što je djelomično doprinijelo sve većoj pojavi tzv. novih bolesti, autoimunih i kroničnih upalnih bolesti, alergija, dijabetesa, debljine i depresije.

Iz ovog razloga važno je poznavati biološke interakcije između prehrane i mikrobiote. Za sada istraživanja potvrđuju da na raznolikost i zdravlje mikrobiote povoljan utjecaj imaju mediteranska i vegetrijanska prehrana, upravo iz razloga što sadrže široki spektar namirnica iz skupine voća, povrća, mahunarki te mliječnih proizvoda za koje je poznato da prirodno sadrže prebiotike i probiotike. S druge strane, zapadnjačka prehrana bogata procesuiranim prehrambenim proizvodima ima nepovoljan utjecaj na crijevnu mikrobiotu koja posljedično nepovoljno djeluje na rad mozga pokazujući pojačane simtome tjeskobe, depresije i manjka koncentracije (tzv. foggy brain). Dodatno se istražuju i djelovanja pojedinih skupina naminica kao i probiotičkih kultura, te se jasno pokazuje pozitivan utjecaj pojedinih vrsta probiotika poput Lactobacillus casei, Bifidobacteria longum te Lactobacillus rhamnosus sve redom jogurtne kulture za koje postoje znanstveni dokazi da upravo smanjuju simptome tjeskobe, depresije i loše koncentracije.

Konačno, jasno je da smo mi ti koji uvelike „biramo“ kakva će naša mikrobiota biti, a cilj je da bude raznovrsna i uravnotežena i zdrava što se postiže upravo jednako takvim načinom prehrane!

Sadržaj napravljen u suradnji s Dukatom.

:(Još nema komentara

Budi prva/i, podijeli svoje mišljenje o slici i pomozi nekome u odabiru savršenog jela.