Meksiko je velika, velika zemlja. Za takvu zemlju uvijek je teško reći da ima jednu nacionalnu kuhinju. Ali, zbog utjecaja na svjetsku prehranu, možemo reći da su nam namirnice podrijetlom iz Srednje Amerike potpuno odredile život, poput graha, čokolade, rajčice i paprike.
Meksiko je zemlja iz koje nam je stiglo najviše namirnica iz Novoga svijeta. Te su nam nove, Europi nepoznate biljke potpuno promijenile prehranu i navike. A vrlo vjerojatno spasile su i svijet od gladi. Palenta, pura, žganci. Već samo kukuruz nam je stoljećima bio ona najbitnija osnovna hrana. Priča o Meksiku u stvari je priča o kukuruzu. Prvi je uzgojen negdje na području Srednje Amerike. Uz rižu i pšenicu, najvažnija žitarica svijeta.
Naš je Bog napravio čovjeka od gline, dok je njihov probao s glinom pa mu se čovjek otopio, zatim je probao od šiblja, ali i to je bilo neuspješno. Dosjetio se i napravio čovjeka od kukuruza. Tek taj je bio dobar.
Na nekim narječjima Maya kukuruz zovu , što znači .
Kukuruz je najkultiviranija biljka svijeta. Toliko je "pripitomljena" da je već tisućljećima na brizi i njezi čovjeka. Sadašnji se kukuruz bez čovjeka ne bi mogao održati, a vjerojatno ni čovjek bez kukuruza. Divlji predak kukuruza više ne postoji, a današnji kukuruz kad izraste, padne na tlo i istrune. Bez ljudskog rada više ne može postojati. I koliko god nam se činilo da je čovjek uzgojio kukuruz, možda je bilo obrnuto. Možda je kukuruz odabrao čovjeka da ga proširi cijelim svijetom.
Narodu Maya bio je "zrno života". Na nekim narječjima Maya zovu ga i kana, što znači "naša majka".
Grah i čili
Ali nije samo kukuruz došao iz Meksika. Iako ne u isto vrijeme i istim putovima, došao je i vjerni pratilac – grah. Najvažniji sastojak mahunarki su proteini, tj. bjelančevine, koje su opet najvažniji sastojak prehrane. Geografski je grah najraširenija mahunarka i posvuda cijenjena. Zanimljivo je da se bjelančevine grahorica i žitarica upotpunjuju dajući kvalitetan obrok tako da najvažnije žitarice uvijek imaju i suputnika grahoricu iz istog područja. Kukuruz – grah, riža – soja, pšenica – grašak, ječam – leća.
Kukuruz i grah vole biti zajedno, u ljubavnom odnosu. Čak su ih tako i uzgajali. Oko čvrste stabljike kukuruza omotao bi se grah, a na zemlji pored njih sunčala bi se velika buča. Te tri biljke gotovo da imaju sve one sastojke koji su potrebni čovjeku za život. Zato se i u tanjuru odlično nadopunjuju.
Ali, čovjeku su potrebni i vitamini i minerali. Naravno, u meksičkom tanjuru su i rajčica i nebrojena količina raznih paprika i papričica. Čili papričice nezaobilazan su dio meksičke kuhinje. Zanimljivo je da se ljuta jela uvijek pojavljuju u dijelovima svijeta gdje je poprilično toplo. Ljutina potiče znojenje pa tako i hlađenje organizma. Čili i ostale vrste ljutih paprika proširile su se lako i brzo tropskim svijetom pa se bez te ljutine ne mogu više zamisliti ni indijska, sečuanska ili indonezijska kuhinja.
Od voća tu je avokado. Avokado je voće koje ne nalikuje ni na jedno drugo. Njegovo je meso poput maslaca, a bogat je proteinima i uljima. Guacamole je najpoznatije jelo od avokada. Eksperti tvrde da je guacamole zamotano u tortilju hrana najbliža originalnim receptima Asteka. I pripazite da avokado koji kupujete bude mekan i zreo. U našim je trgovinama redovito tvrd i sirov, a od njega nema meksičke večere za prijatelje.
Luis Alberto Vargas, stručnjak za povijest meksičke hrane, primijetio je da proces meksikanizacije svjetske prehrane dolazi sve do lanaca fast fooda. Meksički umaci, meksičke pizze, tjedni meksičkih hamburgera. Meksiko je već posvuda iza ugla.
Vlasnici restorana trljaju ruke, moguće je otvoriti restoran i bez kuhara Meksikanca. Za kineski je ipak bio nužan netko od "tamo dolje". Svaki školovani kuhar može se prihvatiti Meksika, postoje knjige kuharice i za 14 kuna. A namirnice su svima poznate: kukuruz, grah, paprika, rajčica. Posjetitelji će sigurno biti zadovoljni. O meksičkoj kuhinji i tako znaju samo da je ljuta. Kuhar ne može pogriješiti, samo krene po čili papričicama i gosti uživaju. A kuhar može biti i Slavonac, Ličanin ili neki Martinez iz Varaždina. Provjerite u telefonskom imeniku, sedamdesetak Varaždinaca ponosno nosi prezime Martinez.
Tisuću mi bubnjeva Darkvuda!
:(Još nema komentara