Urbano vrtlarenje sve je popularnije, kako zbog uštede, tako i zbog potrebe za zdravom, domaćom hranom, pa je u Hrvatskoj već više od desetak urbanih vrtova.
Urbani vrtovi niču kao gljive nakon kiše, pa je primjerice zaželjevši se zdravog, domaćeg povrća, prva dama Amerike, Michelle Obama vratila povrtnjak u Bijelu kuću. Po želji kraljice Elizabete, isto se dogodilo i u Buckingamskoj palači, u kojoj je dio njena ružičnjaka, po prvi put nakon II. svjetskog rata pretvoren u vrt s povrćem. Izgleda da povrće koje do naših stolova putuje danima više nije u modi, pa čak i znanstvenici, primjerice klimatolozi i urbanisti, smatraju da urbano vrtlarenje polako ali sigurno postaje poljoprivredom budućnosti.
Zanimljivo je da je prema statističkim podacima u Americi još 2008. nakon dugo, dugo vremena prodano više sadnica povrća nego cvijeća. Vjerojatno se to događa i kod nas, jer svatko od nas poznaje barem nekog tko vrtlari i to ne samo na otvorenom, već i na svojim terasama ili balkonima. Primjerice, u Hrvatskoj je već desetak „službenih“ urbanih vrtova, među kojima su najpoznatiji oni u Zagrebu, Varaždinu, Virovitici i Osijeku.
Naravno, popularnost urbanog vrtlarenja nimalo ne čudi. Osim ekonomske računice koja je veliki plus u ovo krizno doba, kod nas se, kao i svugdje u svijetu za vrtlarenje odlučuju prvenstveno oni koji žele jesti zdravu, na prirodan i tradicionalan način uzgojenu hranu. K tome, osim što razvija svijest o zdravoj prehrani i očuvanju okoliša, urbano vrtlarenje povezuje s prirodom, relaksira, razgrađuje stres i navodi na fizičku aktivnost te tako smanjuje posljedice sjedilačkog načina života. K tome, ono doprinosi socijalizaciji, zbližava ljude i potiče ih na suradnju i zajedništvo.
:(Još nema komentara