Moj profil
Otok Prvić
Otok Prvić

Otok Prvić

Već smo se više puta uvjerili da je rujan idealno vrijeme za otići na more, a pogotovo na neki od mnogobrojnih hrvatskih otoka. Doživljaj je poseban. Vrijeme je još uvijek lijepo, more zna biti dovoljno ugodno za kupanje, a gužve su puno manje. Ove godine odlučili smo posjetiti i istražiti otok Prvić.

Ovaj otočić nalazi se u šibenskom arhipelagu i pun je zanimljivosti. Na njemu nema automobila i praktički se može obići pješice u jednom danu. Površine je 2,41 četvornih km, a dužina obale je 10,6 km. Ima dva naselja Prvić Luku i Prvić Šepurine, cijeli otok je zaštićeno kulturno – povijesno dobro i upisan je na Listu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Na Prvić smo došli brodskom linijom iz Šibenika, brod kreće u 9.30 sati, a cijena karte u jednom smjeru je 17 kn. Na otok se može doći i iz Vodica ili taxi brodom iz okolnih mjesta kao što je Srima. Vozni red svakako provjerite na stranici Jadrolinije.

Vožnja iz Šibenika trajala je oko 45 minuta uz stajanje na otoku Zlarinu. Vozili smo se kanalom Sv. Ante i uživali u panoramskom pogledu na Šibenik, skrivene uvale i plaže, borove šume, vidjeli smo i nekoliko morskih tunela iz 2. svjetskog rata. Na izlazu iz kanala ‘dočekala’ nas je tvrđava Sv. Nikole. Mnogi smatraju da je to jedna od najatraktivnijih utvrda na Jadranu i stvarno je impresivna. Ona je stoljećima uspješno branila Šibenik koji nikada nije bio napadnut s mora. 2017. godine upisana je na Popis svjetske baštine UNESCO-a. Kanal Sv. Ante je jedni prirodni morski put do Šibenika, nekada je to bio kanjon rijeke Krke čiji tragovi korita sežu sve do otvorenog mora. U moru su također pronađene sedrene barijere što ukazuje na to da su ovdje nekada bili slapovi.

Prvić Luka i Prvić Šepurine

Postoje 2 objašnjenja kako je otok dobio ime. Prema jednom tumačenju dobio je naziv jer je najbliži kopnu, prvi je do obale pa od tuda i naziv Prvić. Prema drugom mišljenju otok je nazvan prema starohrvatskom poganskom bogu proljeća i vršidbe – Prviću ili Prvini. Otok je poznat i pod nazivom Faustov otok – po Faustu Vrančiću, velikom hrvatskom izumitelju i vizionaru iz prijelaza 16. na 17. stoljeće koji je svoje djetinjstvo provodio na otoku, gdje je i pokopan.

Prvić Luka i Prvić Šepurine su jedina 2 naselja na otoku. Spojena su šetnicom dugom oko 1 kilometar. Osim šetnjom, otok možete obići i biciklom ili kayakom. Na otoku živi oko 400-njak stanovnika. U Prvić Šepurinama otočna djeca idu u prva četiri razreda osnovne škole, a poslije nastavljaju ići u školu na kopnu. Stara škola u Prvić Luci je pretvorena u hotel, jedini na otoku.

Otok je bio naseljen još u doba antike, a u srednjem vijeku Prvić je, uz susjedni otok Zlarin, bio ljetovalište šibenske aristokracije i imućnih plemenitaša. Na otok su ljudi također dolazili kako bi se sklonili od kuge s kopna. Stanovništvo se bavilo ribolovom, stočarstvom, trgovinom, uzgojem maslina i vinove loze, ali i spužarstvom i uzgojem koralja.

Danas se otok okrenuo turizmu, posebno nautičkom i kulturnom što smo odmah mogli primjetiti čim smo se iskrcali iz broda na rivu Prvić Luke. Dočekao nas je idiličan prizor – usidrene jedrilice u maloj luci, a odmah u centru na rivi i Memorijalni centar Faust Vrančić kojeg smo išli posjetiti.

Faust Vrančić

Moderni i interaktivni Memorijalni centar Faust Vrančić otvoren je 2012. godine i posvećen ovom velikom umu. Faust je bio svestran – bio je leksikograf, fizičar, filozof, povijesničar, izumitelj, teolog, humanist, pisac, imao je viziju budućnosti i svojim razmišljanjem bio je ispred svoga vremena. Rodio se 1551. godine u Šibeniku i prije odlaska na školovanje u Bratislavu i Padovu, veliki dio djetinjstva je proveo na Prviću u obiteljskom ljetnikovcu. Koliko je otok utjecao na njega prikazano je u kratkom filmu kojeg smo pogledali, a koji je ilustrirao njegovo djetinjstvo na otoku. O tome također govori i činjenica da se na otok htio vratiti pod svoje stare dane u mirovini.

U centru možete vidjeti modele njegovih izuma. Svoja saznanja i istraživanja objavio je u djelu Machinae novae (Novi strojevi) gdje je opisao čak 56 različitih naprava i tehničkih konstrukcija. Bio je okrenut funkcionalnosti (konstruirao je mlinove, mostove, različite satove, pile, preše) i ti pronalasci su bili praktični i korisni običnom čovjeku u njegovom svakodnevnom životu. Njegovi najpoznatiji izumi su sigurno viseći most i padobran. Konstrukcija visećeg mosta nas je odmah asocirala na londonski Tower Bridge.

Svoju konstrukciju padobrana nazvao je Leteći čovjek (Homo volans) i ona predstavlja prvi tiskani nacrt padobrana. On tu konstrukciju ne naziva padobran već mu daje opis: Spustiti se (skočiti) s velike visine i ne ozljediti se. Pri tome opisuje važnost odnosa veličine platna i težine čovjeka. Iako je već prije Leonardo da Vinci skicirao crtež padobrana, Vrančićev se razlikovao jer nije imao oblik piramide već četvrtasti, a ruke padobranca su bile slobodne, nisu se pridržavale za štap kao u skici Leonarda da Vincija. Dakle i tu vidimo kako su kod Fausta funkcionalnost, praktičnost i logika na prvom mjestu.

U tadašnje vrijeme, on i njegovi kolege nisu mogli riješiti ‘problem’ do kraja jer tada nije bilo matematičkih i tehničkih znanja, niti znanja iz fizike koja bi se mogla primjeniti u razvoju ideja i projekta do same realizacije. Razvoj matematike i fizike se dešava tek nakon renesanse u 18 stoljeću. Bilo bi zanimljivo vidjeti Faustova razmišljanja i vizije da je živ u današnje vrijeme. Njegov rad i način razmišljanja svakako nam može biti velika inspiracija.

Osim mnogih izuma, tehničkih konstrukcija i ideja, Faust se bavio i jezikom. Napisao je i objavio prvi tiskani riječnik hrvatskog jezika – Riječnik pet najuglednijih europskih jezika – latinskog, talijanskog, njemačkog, hrvatskog i mađarskog. To je ujedno i prvi tiskani riječnik mađarskog jezika u povijesti. Objavljen je 1595. godine u Veneciji i smatra se temeljem hrvatske leksikografije. Riječnik ima više od 5000 hrvatskih riječi s usporednim prijevodom na ostale navedene europske jezike. Čitatelji su bili oduševljeni jer im je Faust svojim riječnikom omogućio da nauče strani jezik, a da pri tome ne trebaju putovati.

Faustov riječnik nas između ostaloga upoznaje i s tadašnjim načinom života. Putem njega saznajemo i koje predmete su ljudi koristili te što su jeli. U 16. stoljeću črljeni i češni luk (crveni luk i češnjak) smo mogli popržiti u parsuri (tavi). Mogli smo se zasladiti sa praskvom (breskva) ili črišnjom (trešnja). Još neki od zanimljivih naziva koji su se tada koristili su žegavica (kopriva), slavulja (kadulja), ugorka (krastavac), a više detalja možete pročitati na blogu Što se jelo na Prviću u Faustovo vrijeme?

Nakon ovog zanimljivog posjeta muzeju mi kao slatkokusi (gurmani) zaključili smo da je vrijeme da se uputimo u obližnju konobu.

Rižoto s plodovima mora

Riba i ostali morski plodovi, maslinovo ulje, smokve, vino, sve autohtono s otoka i iz mora konzumiralo se naravno i u vremenu Fausta Vrančića. O tome svjedoči i pismo Antuna Vrančića, Faustovog strica, velikog hedonista i gurmana koje je uputio njegovom ocu, svojem bratu Mihovilu 1569. godine:

Bit će dobro ako mu i dalje budete slali masline, smokve i srdele, ribe u hladetini i više takvih vaših primorskih poslastica; on je doista predragi sin. Ali zašto za mene, Vašeg brata i dobročinitelja, već toliko mnogo godina iz vašeg mora i prekrasnih polja i otoka nema ničega – to bih volio da mi kažete!“

Tako smo i mi odlučili uživati u rižotu s plodovima mora i brudetu u konobi Stara Makina koja se nalazi uz samo more u Prvić Luci.

Konoba nudi izvorna jela, a ljubazna vlasnica Mihaela Delač pokazala nam je kako oni rade rižoto s plodovima mora.

Donosimo ovaj jednostavni recept za 2 osobe:

  • 200 gr riže
  • 150 gr plodova mora (kozice, dagnje, lignje, sipa, bijelo meso od račića)
  • 1 dcl bijelog vina
  • maslinovo ulje
  • 1 dcl pasate
  • peršin
  • 1 režanj češnjaka
  • prstohvat soli
  • prstohvat bibera
  • 1,5 žličica Vegete Natur za rižoto s plodovima mora
  • malo maslaca

Priprema: u tavu stavimo plodove mora i vino, dodamo peršin, češnjak, sol, biber, Vegetu Natur za rižoto s plodovima mora, malo maslinovog ulja te pasate, poklopimo i kuhamo cca 10 min. Zatim dodamo kuhanu rižu i maslac te stavimo da se kuha još par minuta da se sve poveže.

Preporuka vlasnice Mihaele: rižoto s plodovima mora poslužite uz čašu Sauvignon Apolitico.

Iako ga nemaju u ponudi restorana, gospođa Mihaela nam je pokazala i kako priprema brudet. U pola deci maslinovog ulja prepeče se tuna (150 grama) da dobije hrskavu koricu. Također se malo preprži i hobotnica (100 grama) te se doda kapula (4 manje). Doda se domaća kvasina te se nadolije voda da prekrije ribu. Kuha se 15 minuta, a zatim se doda pasirana rajčica, 2 lovorova lista, malo soli i papra, te 2,5 žličice Vegete Natur za brudet. Važno je napomenuti da se brudet ne miješa, već protrese. Nakon desetak minuta brudet je gotov.

Etnobotanički vrt puntarski dvori

Ukoliko se nađete na Prviću, svakako posjetite i OPG obitelji Šmit u Prvić Šepurinama. Imanje je poznato pod nazivom Puntarski dvori i tamo ćete naći pravi etnobotanički vrt sa autohtonim dalmatinskim biljkama. Obitelj se bavi proizvodnjom prirodne kozmetike i maslinovog ulja te preradom tradicijskog povrća, cvijeća i voćnih kultura.

Ugostili su nas u svojem dvorištu ispričali nam svoju priču i pokazali mali laboratorij i prezentacijski centar. NJihov posao je nastao iz ljubavi i hobija te osvještenosti o važnosti prirode, njenog očuvanja i ekološkog uzgoja. Smilje, mirta, lavanda, gospina trava, ružmarin samo su neke od autohtonih vrsta njihove prirodne kozmetike. Ekstra djevičansko maslinovo ulje Ulika dobitnik je zlatne medalje na natjecanju u New Yorku World Olive Oil Competition NYIOOC2021, a aktivni su sudionici i projekta Hrvatski otočni proizvod.

U svojem prezentacijskom centru, nude i domaće proizvode svojih kolega sa Lastova, Paga, Raba, Ugljana, Velog Iža i drugih hrvatskih otoka. Nama se posebno svidjela njihova prirodna kozmetika s mirisima ruže, citrusa i smilja, te smo za Zagreb krenuli punih vrećica njihove prirodne kozmetike.

Naš jednodnevni izlet je završio na najbolji mogući način. Prvić nas je ‘pozdravio’ sa ovim prekrasnim prizorom do sljedećeg susreta.

Izvor: putopis.hr - autor: Jasminka Đaković

:(Još nema komentara

Budi prva/i, podijeli svoje mišljenje o slici i pomozi nekome u odabiru savršenog jela.