Svi tagovi

Tag: vitamini

Poredaj po  Cool faktoru Datumu objave

  • Kompleks B vitamina

    ikulier članak 20.09.2010.

    Svaki od vitamina B-kompleksa ima jedinstvenu kemijsku strukturu i, naravno, specifično djelovanje u organizmu. Tako je B-6 važan u metabolizmu aminokiselina, a B-12 i folna kiselina u vrlo osjetljivom procesu diobe stanica.

  • Ugljikohidrati

    andreja članak 21.04.2008.

    Složeni ugljikohidrati se duže razgrađuju i polako ulaze u krvotok pa sporije povisuju koncentraciju šećera u krvi i postupno povećavaju lučenje inzulina čime osiguravaju energiju tijekom dužeg vremenskog perioda.

  • Idealna linija bez dijete

    Valika članak 10.09.2003.

    Slušajte što vam tijelo govori. Osigurajte organizmu sve potrebne bio-tvari. Ne izbjegavajte masnoće, ali s njima budite što racionalniji. Smanjite unos šećera i soli, a prehranu prilagodite brzini kojom vaš organizam sagorijeva masnoće...

  • Prehrana dojilja

    mdubravcic članak 19.11.2007.

    Svaka dojilja treba uzeti dovoljnu količinu bjelančevina kako bi njezin organizam mogao pronaći dovoljno aminokiselina potrebnih za izgradnju bjelančevina mlijeka. One se nalaze u: mlijeku, mliječnim proizvodima, mesu, ribi i jajima.

  • Omega-3 masne kiseline

    ikulier članak 21.02.2011.

    Koliko su omega-3 masne kiseline važne za prevenciju srčanog udara, govori činjenica da ih je Američko društvo za srce i krvožilni sustav (AHA) još 1996. godine službeno preporučilo potencijalno rizičnim osobama.

  • Folna kiselina

    ikulier članak 04.05.2009.

    Nizozemski stručnjaci utvrdili su da nedostatak folne kiseline povećava rizik od osteoporoze, zato što tada dolazi do porasta razine homocisteina pa predlažu svakodnevno konzumiranje zelenog lisnatog povrća i graha.

  • Dječja piramida prehrane

    andreja članak 10.04.2007.

    Osnovna je uloga dječje piramide prehrane da služi kao općeniti vodič u svakodnevnoj prehrani. Piramida se sastoji se od pet osnovnih skupina namirnica koje igraju glavnu ulogu u našem organizmu.

  • Prehrana s dovoljno voća i povrća

    omartinic članak 21.03.2011.

    Pri izradi dnevnog jelovnika i rasporeda unosa hrane, na voće i povrće trebali bismo računati u svakom obroku. Zahvalni su zbog brzine i jednostavnosti kojom se pripremaju te velike mogućnosti kombiniranja s drugim namirnicama.

  • Magnezij

    ikulier članak 02.07.2004.

    Magnezij je nesumnjivo iznimno važan za metabolizam jer se nalazi angažiran u 300 enzima, pa prema tome i u ključnim vitalnim funkcijama.

  • Vitamin D – zaštitnik kosti

    sanja članak 03.05.2010.

    Ako u hrani koju svakodnevno unosimo u organizam nema dovoljno kalcija, tijelo će kalcij uzimati iz kostiju, jer je u njima pohranjeno oko 95% tjelesnog kalcija, i koristiti ga za ugradnju u membrane stanica i za neke druge važne funkcije.

  • Vitamin C – mobilizator obrane

    ikulier članak 25.05.2009.

    Sve što je svježe i zeleno nosi u sebi stanovite količine askorbinske kiseline. Svi putovi, dakle, vode na zelenu tržnicu. Oko toga gdje ga ima najviše spore se autori, ali do sada je svakako jedan od najvećih izvora acerola-američka višnja.

  • Prehrana po bojama

    Valika članak 24.05.2010.

    Kako biljni pigmenti različito djeluju na naš organizam, voće i povrće za svakodnevnu prehranu birajte ne samo po vrstama, nego i po bojama. Zelena salata će ojačati imunitet, a crvena rajčica potaknuti na aktivnost.

  • Uravnoteženi obrok

    ikulier članak 01.03.2010.

    Postoji mogućnost da slažete pojedina jela u dnevnu kalorijsku kompoziciju koja vam odgovara ili da koristite kompleksna jela kao što su primjerice lazanje, musaka, salata od krumpira i drugi složenci.

  • Rajčica je iz raja izašla

    zsatovic članak 23.08.2010.

    Veliki slikar iz Seville, Bartolome Murillo, 1964. naslikao je "Anđeosku kuhinju". Na slici dva mala debeljuškasta anđelčića kako kuhaju rajčicu, dva patlidžana, a tu je i duguljasta buča. Znaju anđeli što je prava salsa!

  • Potrebe djece za vitaminima

    ikulier članak 31.01.2011.

    Potrebe za vitaminima i mineralima kod djece utvrđene su od strane nadležnih organizacija (FDA, WHO, EU) i uvrštene u nacionalne propise svake od zemalja. Upravo zbog toga, razlike među njima su male ili nikakve.