Svi tagovi

Tag: orah

Poredaj po  Cool faktoru Datumu objave

  • Orašasti plodovi i sjemenke

    ikulier članak 16.11.2009.

    Kada je riječ o mastima u orašastim plodovima, one se pretežito sastoje od oleinske kiseline (kao u maslinovu ulju), pa djeluju tako da se razina LDL kolesterola u krvi spušta, a HDL kolesterola drži stabilnom.

  • Vitamin E – manji rizik od bolesti srca

    ikulier članak 29.03.2010.

    Djelovanje E vitamina dugoročno čini da se osjećate bolje i lakše podnosite napore, jača imunitet, čini vas raspoloženijima i donosi puno dobrobiti. E vitamin nije lijek, nije svemoćan, ali mu je djelovanje dragocjenije od bilo kojeg lijeka.

  • Spavanje

    Valika članak 27.12.2010.

    Tijekom spavanja naš se organizam snažno oporavlja i crpi novu životnu snagu. Količina sna potrebna za oporavak tijela je individualna, a međusobno se razlikujemo i po položaju u kojem spavamo.

  • Selen

    ikulier članak 15.02.2010.

    Među 640 suplemenata za prevenciju degenerativnih bolesti, apsolutno je najkorisniji i najučinkovitiji selen. Selen se preporučuje u prevenciji raka, astme, ateroskleroze i nedostatka hormona štitnjače, makularne degeneracije mrežnjače.

  • Vegetarijanska prehrana

    ikulier članak 28.09.2009.

    Vegetarijanstvo obuhvaća više varijanti prehrane. Najliberalniji vegetarijanci u prehranu uključuju mlijeko, jaja pa i perad, a oni najkrući isključuju apsolutno sve što je životinjskoga podrijetla.

  • Slasni jesenski plodovi

    irena članak 21.09.2009.

    Uz pečene kestene ide i mošt, pa ne bi bilo pravedno ne napisati koju i o našim vinogradima. Teški grozdovi padaju u posude berača, zatim u brente, pa u kace u kojima se melju, i na kraju u preše odakle poteče slatki mošt.

  • Orašasta kuhinja

    Valika članak 16.11.2009.

    Kraj godine već je stoljećima rezerviran za romantično krckanje, sjeckanje i mljevenje orašastih plodova bez kojih su nezamislive tradicionalne božićne slastice. No oni koji drže do svojeg zdravlja druže se s njima tijekom cijele godine.

  • Bolesti bilijarnog trakta

    sljubic članak 03.05.2010.

    Bolovi koje izazivaju kamenci zbog opstrukcije žučnih putova te porasta tlaka zovu se kolike. Naziv nije odgovarajući jer bol može biti mukla i trajna, tegobe ponekad traju i nekoliko sati. Bol se može javiti u žličici ili pod desnim rebranim lukom.

  • Kad orasi i bademi ne čine dobro

    tracy članak 17.04.2009.

    Alergija na orašasto voće jedna je od najopasnijih. Alergijsku reakciju može izazvati i najmanja količina alergena, kao što je na primjer korištenje istih lonaca i zdjela, neopranih ruku nakon dodira s orašastim voćem.

  • Tri kralja – završetak božićnog blagovanja

    bbrkan članak 04.01.2010.

    Kad se Isus rodio u betlehemskoj štalici, slijedeći njegovu zvijezdu repaticu s istoka stigoše pokloniti mu se tri mudraca, tri kralja. Biblijske priče govore da Ga obdariše tamjanom kao Boga, zlatom kao kralja i plemenitom mašću kao čovjeka.

  • Uskršnji kruh i pecivo

    nmatijasko članak 02.04.2012.

    Bez obzira držite li se tradicije u pripremanju uskršnjeg kruha, peciva i kolača baš prema receptima svojih baka ili ste skloniji tome da isprobate i nešto drugo, mogućnosti su raznolike, a bilo koja od njih, ako je "umiješena" s ljubavlju, učinit će uskršnji stol svečanijim i sam Uskrs radosnijim.

  • Obrok u planinama

    omartinic članak 09.08.2010.

    Bez obzira na to jeste li samo rekreativan ili već okorjeli planinar, ne zaboravite grickati suho voće ili energetske pločice redovito tijekom svoje planinarske ture jer će vam zbog povećanih fizičkih napora trebat dodatnih 300 kcal po satu.

  • Makronutrijenti u prehrani sportaša vegetarijanaca

    andreja članak 10.02.2004.

    Zašto su određene nutritivne tvari potrebne našem organizmu? Kako, kada i u kojim količinama ih trebamo uzimati ako smo sportaši, a k tome i vegetarijanci?

  • Fitokemikalije

    ikulier članak 06.02.2012.

    To su bioaktivne tvari koje direktno ili indirektno imaju utjecaj na zdravlje. Uključujući sve ono što se jede i pije, znanstvenici procjenjuju da ima oko 10.000 takvih bioaktivnih tvari, a mnoge među njima nisu još u potpunosti istražene.