Preferiraju se potpuno nove vrste sladoleda od neobičnih sastojaka poput tartufa, kardamoma, đumbira, limunske trave, lavande, metvice, cimeta, zelenog čaja, čilija, vasabija, senfa...
Molekularna gastronomija je vrhunac znanosti u kuhinji. Profesor Herve This bavi se najskrivenijim procesima koji se odvijaju u kuhinjskom laboratoriju. Njegova se jednostavna objašnjena itekako mogu primijeniti u receptima. Mousse au chocolat više nikada neće biti isti.
Picasso gastronomije, poznati majstor "pjene i zraka", Ferran Adria majstorski je kreirao zaista jedinstvena jela poput pjene s okusom dima, zraka od mrkve s gorkim kokosom...
Prema mišljenju Michelinovih kritičara, najveći kuhar u posljednjh nekoliko godina je Katalanac Ferran Adria. Druga kuhača svijeta je donedavno bio Thomas Keller, američki chef koji najbolje od sebe daje u svom restoranu "The French Laundry" u Yountvillu.
Danas se sladoledom kao dijelom cjelokupnog jelovnika bave stotine i stotine chefova širom svijeta. Od predjela do glavnog jela, uz povrće, meso, ribu, sireve. Ili čak namazan na kruh.
Harve' This, inženjer kemije, ali isto tako i poznati kuhar i autor kuharica, jedina je osoba na svijetu koja ima doktorat iz molekularne gastronomije.
Već s prvim gutljajem ponuđenog koktel frapea od zelenog bora s čipsom od artičoka, u Ferranovom restoranu "El Buliju", znat ćete da ste na mjestu koje je drugačije.
Jednostavno pripremanje hrane, povratak tradiciji, organski uzgojene namirnice i lokalni proizvodi su već odavno prošlost, a u modi je molekularna gastronomija ili, kako bolje zvuči, "Nouvelle Chimie".