Hrana u Italiji predstavlja istinski užitak koji se slavi svakodnevno kao gozba za sva osjetila u društvu obitelji ili prijatelja, kod kuće ili u dobrom restoranu.
Nekako uvijek ispada da je veća radost u iščekivanju nego u samome događaju. Tako je i Badnja večer zapravo dan kada se događa najviše "akcije". Valja okititi bor, pripremiti jela, umotati poklone i na kraju cijele priče poći na polnoćku.
Mediteranski jelovnik treba sastaviti tako da svakodnevno bude kruha i različitih vrsta tjestenina, potom voća i povrća, a posebno mahunarki, te maslinova ulja. Nekoliko puta tjedno valja uživati u siru i jogurtu, ribi i peradi a crveno meso treba izbjegavati.
Za Božić se tradicionalno u Poljskoj sprema pečeni šaran, u Norveškoj mesna pita, u Francuskoj se na stol iznosi Buche de Noel, slatki "panj", u Španjolskoj turron, kolač s turskim medom, a u Italiji panettone, slastica sa sušenim voćem i začinima.
Preteča današnje pizze blagovala se u prastara vremena na području Babilona i Egipta. Poslije, u antičkoj Grčkoj, a potom i u Rimu, povelika okrugla lepinja od brašna i vode počinje sve više sličiti pizzi.
U Italiji hrana ne služi tek za zadovoljavanje jedne od osnovnih čovjekovih potreba. Ona je umjetnost, smisao života, ponekad čak i opsesija. S Talijanima možete cijelu večer razgovarati o jednom jedinom jelu.
Kad nekoga pitate koja zemlja je najjača u sirevima, svi će se odmah sjetiti Francuske ili Švicarske. Italiju će staviti na treće mjesto iako u našim trgovinama ima najviše sireva koji nose talijanska imena i porijeklo.
Na radost gurmana punjene tjestenine ima svugdje u svijetu. Iako rijetko tko može nadmašiti maštovite Talijane koji se mogu pohvaliti bezbrojnim verzijama svojih tortella, fagottina, raviola, cappellaccija i ostalih vrsta, ni u ostalim dijelovima svijeta ne nedostaje ukusne i maštovite punjene tjestenine.
Ne postoji filmski redatelj koji nije snimio barem jedinu scenu za stolom, u kuhinji, s loncima i namirnicama, pikniku. Mogli bi pronaći stotine načina kako su scenaristi i redatelji upotrijebili hranu u svojim filmovima.
Doručak najbolje obilježava našu pripadnost određenoj kulturi i podneblju. Velikom je broju ljudi najdraži dnevni obrok. Njegova privlačnost proizlazi iz njegove jednostavnosti. Svatko je u stanju skuhati kavu, ispeći jaja ili tost.
Nakon 15 godina vratila sam se Toskani. Posjetila sam svoju staru talijansku prijateljicu koja zavodi visokim alpama na sjeveru, romantičnim collinama na jugu, plavetnilom mora na zapadu i cestom za Bolognu na istoku. Zemlja gustog crnog vina, starih gradova-utvrda što tašto govore o povijesti, fantastičnih okusa i opuštenih ljudi, predstavlja se ovim člankom - pričom o sebi ispričanom kroz moje oči. Benvenuti!
Osim rimskih domaćica i u tradicionalnijim restoranima i gostionicama, u utorak će vas ponuditi ribom, četvrtak njokima, petak slanutkom s paštom i bakalarom...
Rimske tržnice nisu poput naših na kojima kumice prodaju svježe voće i povrće. Ali neka vas to ne spriječi u kupovini. Opustite se i uživajte u vicevima i, naročito, komplimentima isto koliko u šarenim i mirisnim plodovima.
Postani majstor za pripremanje crostina, prepečenih ploški kruha s nadjevom, koji su se prvi put pojavili na renesansnim banketima u Italiji. Pripremi ih umjesto sendviča za sebe i svoje prijatelje...
Italija
Božićni običaji u svijetu
Mediteranska prehrambena piramida
Božić na stolu širom svijeta
Povijest pizze
(Ne)slavna sudbina najpoznatijih recepata s tjesteninom
Gastro putopis Italijom
Formaggi italiani
Punjena tjestenina širom svijeta
Hrana u filmovima
Topli doručak po cijelom svijetu
Toscana u 6 dana
Što i gdje jesti u Rimu?
Rimske tržnice
Ukusni crostini
© Podravka d.d. 2003.—2012.
