Snimak sam uradio 24.04.07. na Papuku. Srijemuš, medvjeđi luk, divlji luk su razni nazivi za ovu biljku koja je vrlo raširena po našim šumama. Ponegdje prekriva čak i hektar površine. Uglavnom ju je lako pronaći jer ako ju još ne vidite svakako ćete osjetiti snažan miris na bijeli luk. Ova biljka je jestiva i ne propuštam priliku da ju kušam svake godine bilo kao salatu, kao ovoj za sarmice, lukovice kao temelj za juhu ili naprosto grickajući mlade listove. Zeleni dijelovi su bogati vitaminima naročito vitaminom C, a kao i svi lukovi imaju antibakterijska svojstva. Listovi i lukovice se kod neiskusnih skupljača mogu zamijeniti sa otrovnom đurđicom te sa jednom od najotrovnijih biljaka naših šuma čemerikom isto tako i sa mrazovcem koji uglavnom ne raste među drvećem nego na šumskim čistinama i livadama. Prvi susret sa ovom vrlo raširenom i lako prepoznatljivom biljkom kad je u cvatu preporučuje se s iskusnim ljubiteljem prirodnih i divljih gastro užitaka.
Snimljeno 26.04.07. na Papuku.
Ove godine je sve poranilo, no da ću naći zrele šumske jagode nisam očekivao. Inače ih u izobilju ima početkom pa do kraja lipnja. Ukusni i vrlo aromatični plodovi su dobar razlog da bi se sagnuli po taj sitni zalogalčić. Od listova šumske jagode se može pripremiti vrlo ukusan i aromatičan čaj koji uspješno mijenja poznati zeleni čaj što se ne postiže običnim sušenjem listova nego jednom relativno složenom obradom.
Snimak je nastao 27.04.07. na Papuku. Siguran sam da većina prepoznaje ovu proljetnu mirisnu ljepoticu, ako ne iz divljine onda iz uzgoja, gdje jednom posađena uporno pokazuje svoju raskoš dugi niz godina. Međutim u prirodi i nije tako česta mada ako naiđete na stanšte bit će prekriveno mnoštvom biljaka. Usprkos predivnom izgledu i mirisu ova biljčica je otrovna. Ovo naglašavam zbog berača početnika divljeg luka (srijemuša – Allium Ursinum) jer ih mogu zamijeniti.
To se ne može dogoditi ako su biljke u cvatu jer im se cvatovi bitno razlikuju. Također je moguće zamijeniti lukovice. Preporuka je za prvi puta upoznati biljke s iskusnim sakupljačem.
Važno je reći da je i ova biljka u nestajanju pa se ne preporučuje presađivati iz prirode. Presađivanje se vrši lukovicom kad biljka miruje, a tada ju je teško pronaći. Presađivanje biljke u cvijetu uglavnom završava neuspjehom. Ako vam se đurđica sviđa, a imate neki kutak vrta u polusjeni kojeg želite ozeleniti potražite lukovice u rasadnicima ili kod onih koji ih imaju u svojem vrtu. Godinama će vas u proljeće obradovati prekrasnim izgledom i zamamnim mirisom.
Ako ovih praznika idete na šumski izlet ponesite kameru i neka to i sjećanje bude jedini način kako ste đurđicu ponijeli u svoj dom.
Snimljeno 02.05.07. na Papuku.
U proljeće prekriven čupercima bijelih cvjetova a potkraj ljeta pa do u kasnu jesen crvenim plodovima. Ovaj kao i njegov srodnik crveni glog su u cijelosti iskoristive biljke koje gotovo da nisu u upotrebi. Mladi listovi i lisni pupovi kao salate ili dodaci salatama i namazima. Cvjetovi i listovi su ljekoviti kod srčanih bolesti, a plodovi iako vrlo neutralnog okusa bogati vitaminima. Dodavanjem drugom voću kod kuhanja pekmeza obogaćuju te pekmeze vitaminima a i povećavaju izdašnost jer zgušnjavaju. Moj omiljeni napitak od gloga: dobro bijelo vino zasladim bagremovim medom i nalijem preko plodova gloga. Hermetički zatvorim i ostavim da odstoji bar mjesec dana – ako me drži strpljenje pa odstoji 2 mjeseca dobije se prava energetsko vitaminska bomba za zimske dane u čaši je blago crvenkaste boje a okus voćni.
Snimak sam uradio 02.05.07. u šumi Budigošće, nedaleko Osijeka.
Preslica je vrlo česta i kao korov vrlo uporna i dosadna biljka. Kao jestiva poznata malom broju ljudi, a ukusna je poput šparoge. Za jelo se koristi samo plodna biljka (na slici) koju kratko prokuhamo prethodno odrezavši plodni vrh i ogulivši rukavce provlačeći biljku kroz ruku. Malo popržimo na maslacu ili možemo upotrijebiti kao ispunu za pite. Za zimu se može ukiseliti u octu. Postoji više vrsta preslica, sve su jestive i prepoznatljive. Zelene neplodne biljke koje rastu do kasne jeseni se ne koriste za jelo ali su dobre za pripravu ljekovitih čajeva.
Fotografiju sam uradio 24.04.07. na Papuku. Čemerika je jedna od najotrovnijih biljaka naših šuma i još k tome vrlo rasprostranjena. Dovoljno je 1 gram suhe biljke za smrtni ishod. Na fotografiji je već poprilično razvijena biljka koju zbog karakteristično naboranih listova lako prepoznajemo. Međutim dok je sasvim mala u žaru neoprezne berbe i naravno nedovoljnog poznavanja bilja možemo ubrati i njen list umjesto divljeg luka, a to je često dovoljno za smrtni ishod. Čemeriku zbog atraktivnih listova rado beru neodgovorni izletnici, kako se otrov prenosi preko lista i kroz kožu može doći do ozbiljnih trovanja. Važno je imati na umu da se u ljepoti bilja (i prirode) treba uživati pogledom, a uspomene nositi svojem domu isključivo u kamerama.
Snimljeno 27.04.07. na Papuku.
Atraktivna biljka koja uvijek raste nagnuta. Za jelo se koristi podanak kuhan kao krumpir. Osobno nisam nikada kušao jer podaci u literaturi donose različite informacije. U svakom slučaju biljka je već samo zbog svoje ljepote vrijedna pažnje.
Snimku sam napravio 02.05.07. u šumi Budigošće nedaleko Osijeka.
Obično se kaže za nekoga tko živi u izobilju da ima svega osim ptičjeg mlijeka. Valjda ga nema zato što zbog izobilja nema potrebe upoznati ovu naočitu biljčicu. Nije tako rijetka koliko ju je teško uočiti, ali ako znate stanište neće ju biti problem naći. Jestiva joj je lukovica kuhana ili pečena. S ostatkom biljke oprez jer osjetljivima može prouzrokovati iritaciju kože. Moja je preporuka da ju skupljate kamerom.
Snimku sam napravio 02.05.07. na Papuku.
Evo jedne biljke koja nema poznatih ni prehrambenih ni ljekovitih svojstava, ali je zato lijepa i zanimljiva. Ima relativno dug period cvjetanja, po danu uopće ne miriši dok noću, ako ste zapamtili gdje ste ga pronašli, počasti ne tako jakim ali prijatnim parfemsko-voćnim mirisom. Okušajte se u orijentaciji po noći i provjerite ovu tvrdnju.
Snimljeno 02.05.07. na Papuku.
Šimširka je još jedan grm koji plijeni ljepotom od proljeća do kasne jeseni. Nagurani žuti cvjtovi u grozdovima su mamac za oko, a jarko crveni duguljasti plodići i za oko i za jelo. Koriste se za pripremu kompota, sirupa a i kao začin. Slabo, gotovo uopće nisu u upotrebi u našim krajevima. Pokušajte upoznati ovu biljku i bar iz radoznalosti probati ono što nudi.
Snimku sam napravio 27.04.07. na Papuku.
Velebilje je vrlo lijepa biljka ali u sebi krije tvari čak i opasne po život, naročito kad mu dozriju tamni, sočni i djeci privlačni plodovi veličine višnje. Dakle oprez! Na fotografiji je izgledom i bojom zanimljiv cvijet velebilja.
Snimljeno 27.04.07. na Papuku.
Čestoslavica je prilično česta u našim šumama. Srećom da raste u većim skupinama jer inače ne bismo uočili njene nebesko plave cvjetove veličine oko 5 mm. Inače ljekovita biljka, a aromatične i malo nagorke listove možemo koristiti za ukusnu salatu i kao dodatak krumpiru kao i svježem siru.
Fotografiju sam napravio 24.04.07. na Papuku.
Ovo je još jedna biljka kojom možemo popraviti izletnički jelovnik. Naziv lučac nosi zbog mirisa na luk mada botanički ne spada među lukove. Odlična je kao dodatak salatama od divljeg bilja, kao dodatak krumpir salati. Meni najomiljeniji način je kao dodatak svježem kravljem siru ili maslacu. Ako kuhate u prirodi iskoristite mlade izdanke, listove ili vrhove ove biljke kao dodatak jelu. Bogata je vitaminima i ima snažno antiseptično djelovanje pa ima primjenu i u medicini. Nema sličnih otrovnih biljaka s kojima bi ju mogli zamijeniti. Kako je prilično raširena vrsta možemo si priuštiti taj proljetni užitak .
Srijemuš – Allium Ursinum
Šumska jagoda
Đurđica
Bijeli glog
Tanko kao papir
Preslica – plodna biljka
Čemerika – prekrasna otrovnica
Salamunov pečat – pokosnica
Puhni …...
Ptičje mlijeko
Šumski šeboj
Šimširka – žutika
Velebilje – otrovno i halucinogeno
Čestoslavica
Lučac
© Podravka d.d. 2003.—2012.
