Godinama sam samo promatrala baku i mamu kako prave bučnicu, a sad je došao red i na mene. Pa eto ga…moja prva bučnica po njihovom receptu :) Neka vas ne plaši dužina recepta. Ja sam samo što preciznije željela objasniti čitav postupak.
Ne tako davno tipičan zagrebački nedjeljni ručak započeo bi domaćom juhicom, ajngemahtecom, nastavio se punjenim odreskom od teletine, uz prilog rizi-bizi, a za desert – kremšnite s čokoladom. Zagrebačke, dakako!
Rijetko koja slastica redovito postiže uspjeh kod ama baš svih kao što je to slučaj s kremšnitom! E sad, hoće li to biti obična, Samoborska, iz Podlehnika, Zagrebačka ili koja druga, nije toliko važno.
Prhko tijesto pripilo se uz bogat, aromatičan nadjev od oraha i začina. Zgodno je da je možete i zamrznuti – kada je izvadite, bit će svježa i još uvijek prhka.
Lagano, niskokalorično, štedljivo začinjeno, "na lešo", sve su to epiteti koji opisuju dalmatinsku kuhinju. Dugovječnost, energičnost i vitka linija "najlipših žena na svitu" živi su dokaz da je ono što unosimo u organizam itekako bitno!
Slavoniju obilježavaju šume čuvenog slavonskog hrasta te nepregledni brežuljci vinograda. Prostor je to stoljetnih migracija naroda koje su poticale život i stvaralaštvo, ali i zatirale poražene kulture.
Već ste se zatekli u situaciji da strancima pokušavate opisati “mlince”. I sigurno ste došli do zaključka da ih je najlakše objasniti – kušanjem! Još kad su združeni sa sočnom pečenkom hrskave korice…
Utjecaji germanskih, ugarskih, turskih i drugih naroda, različitost tradicije i kulture, uz činjenicu da Zagorci navek vole pajdašiju, popevke, živlenje, kupicu vinceka i nekaj za prigristi, najbolja su preporuka kušanju zagorskih specijaliteta.
Složenci, “složena jela” omiljeni su specijaliteti koji se jedu žlicom. Nekad su bili svakodnevna seoska zimska hrana, izdašna i jeftina, koja se uvijek mogla obogatiti suhim ili kuhanim mesom ili, ako bi preostali za drugi dan, sa žgancima.
Gorski kotar s pravom nosi naziv "hrvatsko zeleno more". Tu se izmjenjuju slikovite doline, vrletne planine i stijene, brze rijeke i mirna jezera isprepletena vapnenačko-dolomitskim špiljama s još neistraženim tokovima vode, livade i pašnjaci.
Kako se nekada dobro jelo, možemo okusiti i sami, kušajući krišku slasne Frankopanske torte. I dok se topite od miline i slatkoće, prepustite se užitku u potpunosti. A o kalorijama ćemo razmišljati sutra…
Geografski položaj Kvarnera uveliko uvjetuje njegovu raznoliku gastronomsku ponudu. Na relativno malom području susreli su se primorje, otoci i gorski prostor, raskošna klima i vegetacija, duga turistička tradicija i brojni povijesni utjecaji.
Tradicija izrade kolača je duga, a na nju je najviše utjecala austrougarska kuhinja. Orehnjače, makovnjače, štrudle s nadjevima od voća, slane i slatke štrukle, kuhane ili pečene i bučnica samo su neki od prijedloga za završetak obroka.
Osim starinskih jela od žitarica, tu su još i proizvodi od tijesta, mliječni proizvodi i obilje povrća s malo mesa. Uz mesna jela obvezne su salate: krastavac s vrhnjem i češnjakom, "debeli grah" začinjen bučinim uljem.
Kisela repa zdrava je gotovo poput kiselog kupusa, ali je mnogo rjeđe na stolu. Pomiješate li je, primjerice, s kuhanim grahom ili kuhanim mesom, već ste bogato zaokružili obrok.
Bučnica
Zagrebački odresci
Zagrebačke kremšnite
Prhka orehnjača
Dalmacija i otoci
Slavonija
Patka s mlincima
Hrvatsko zagorje
Kisela repa s grahom
Gorski kotar
Frankopanska torta
Kvarner
Središnja Hrvatska
Podravina
Kisela repa na salatu
© Podravka d.d. 2003.—2012.
