kod mene doma mnoge su se namirnice pripremala samo na jedan -” pravi” način.Tako je i s artičokama. Ja volim isprobavati nove recepte, no ipak svakoga proljeća kada se artičoke tek pojave na tržnici prvo ih pripremim na dole prikazan način, a tek se onda bacim i na ” alternativne ricete.
Okus, i miris, vrati me u djetinjstvo, a i ukusno je.
Bila sam jako sretna kada je jedan od najboljih venecijanskih restorana svojedobno uvrstio ovo jelo na svoj proljetni meni. Nisam međutim bila zadovoljna što su iz njegova naziva izbacili pridjev "dalmatinski".
U međuvremenu, šefovi su dodavali svoje ideje,poput pasate od rajčica ili pelata. Ostao je uvijek dobar recept, ali, što bi rekao moj otac- nije to to…
Jedva sam ih dočekala. Vidjela sam da ima sličnih recepata, u mojoj familiji se rade na ovakav način otkad znam za sebe, pa da objavim i pokušam vam približiti ovu deliciju. Kao dijete sam mrzila bob, jela sam samo artičoke i biže, bob sam odlučno micala s tanjura, ali kasnije sam se opametila; sad uživam i u njemu…
Ove artičoke su ponos svakog rimskog kuhara i kuharice. Radi se o onim velikim, okruglim i mesnatim primjercima, koje oni od milja nazivaju “mamme romane” (rimske mame).
La dolce vita – sigurni smo da Fellini nije slučajno radnju filma smjestio u Rim, a ne dvoumimo ni o utjecaju rimske kuhinje. Sasvim slučajno ili ne, “slatki život” je prva asocijacija pri degustaciji rimskog omleta s artičokama.
Ovo jelo je specijalitet restorana Santtini ,ljudi iz cijelog svijeta su dolazili provat ovu deliciju koja je bogata u-mmami ukusima.Ovo je omiljeno jelo pokojnog Franka Sinatre (nije ni cudno jer je bogato željezom i svim ostalim sastojcima za cišcenje oraganzma a ujedno i daje vitalnu snagu organizmu).Ovom jelu treba neko vrijeme za pripremu , možete napraviti malo više , artičoke dobro podnose ponovno podgrijavanje , cak i zamrzavanje a da ne gube na važnim sastojcima.
Nekad je u isto vrijeme bilo artićoke,mladih biži,mladog boba i mladog krompira.Sve se promijenilo,pa tako artićoci odlučili prije da sazriju….ali su nezaobilazna namirnica u sezoni,pa makar i bez boba,već sa smrznutom mahunom ,smrznutim bižima i krumpirom,koji god imali kod kuće…Kombinacija je dovoljna sama za sebe,pa čak i bez mesa…..
Slane palačinke sa sirom, šunkom, šampinjonima i drugim kombinacijama više nimalo ne čude. No, vrsni kulinarski majstori dosjetili su se nadjenuti ih artičokama kako bi vam izmamili još poneki uzdah. I to uzdah pukog zadovoljstva.
Artičoku su osobito uzgajali u Dalmaciji, oko Zadra i Splita, te je već kuhanu i začinjenu obožavali kao vrhunsku deliciju. Od nje su pravili i gorkaste likere i lijekove.
Artičoka potječe iz regija južne Europe, sjeverne Afrike i Kanarskih otoka. Pri njenoj pripremi se uvijek koristi maslinovo ulje koje nadopunjuje slatkasto gorki okus artičoke, a voli i neutralan okus tjestenine.
Ovo mi je možda i najdraža kombinacija umaka za paštu koji u sebi ne sadrži pomidor, na koje jednostavno padam. Možete koristiti svježe artičoke ili one iz konzerve koje nisu marinirane u ulju, a u recept idu uzgojene, ne divlje šparoge.
Artičoke na pravi način
Janjetina sa bižima i artičokima na dalmatinski
Artičoke na brudet
Artičoki na tradicionalan način
Artičoke “alla romana”
Omlet s artičokama
Jagnjetina sa artičokama
Artičoke by Laura Santtini(carciofo Santtini)
ARTIĆOCI sa povrćem!!:):)-(uz video čišćenja artićoka...
Artičoke s mladim bobom
Na zrnima graška
Palačinke punjene umakom od artičoka
Kuhane artičoke
Nadjevena tjestenina
Tagliatelle s artičokama i šparogama
© Podravka d.d. 2003.—2012.
