/slika/827233/
Na gackome čakavskom dijalektu:
U veliku padelu vrć ocvirke i metnut na šparket da se podgrijedu. Odma se podlije malo vode da ne pucadu. U zagrijane ocvirke usiplje se kukuruzno brašno, stavidu se i lošiji ocvirki od droba i kuhana glavina, meso je fino, ulije krv, metne sol, mliveni beli luk, papr te po volji crljena paprika ( ljuta ali i slatka) po volji. Sve se prelije vrućom vodom da pofuri kukuruzno brašno i da ne bude pregusto i dobro izmiša. U prefrknuta debela čeriva nalivadu se jedna jelita toliko velika koliko je dost familiji za ednu južinu i vežedu dretvom.
Naročito je na cjeni nadenuti gužnjak.
U kotal se u vodu metne šaka soli i ugrije do kuvanja da bi se jelita mogla obarevat.
Vajk se moradu lagano mišat da se privatidu za kotal i puknedu. Kad se počmedu dizat na vrv, bockadu se žbicom ili krpačicom da izajde zrak i višak masti i da ne puknedu.
Obarevanje traje pol ure, a ako počme voda kuvat, man se mora prebit ledenom vodom da zaladi. Obarena jelita se proladidu i ponovo obarujedu i onda se moredu ist bez kuvanja . Na dimu se dimidu 2-3 dana.
Ki more dobro je kukuruz prije nego ga se odnese u malin opržit. Kukuruz se prži u pržnici više uri i s vrimena na vrime pomiša da se ne zapali. Oprženi kukuruz ima osobito jaki miris, pa je jelito bolje. Jelito je od klanja do Božića glavna rana.. More ga se ist malo ledenoga s kruvom, kuvanim krumpirom i kapulom, svedno je najbolji kad se prokuva, pofriga zelje i skuva krunpir ucelo, e to se pita!!!
Koristila sam se čakavskim dijalektom iz knjige Povratak zaboravljenih okusa-Gačanska tradicijska kuharica.
/slika/828477/
Na standardnome hrvatskome jeziku:
U veliku posudu staviti 3-4 kg čvaraka te stavti da se podgriju. Pri tom podliti s malo vode da ne pucaju. Čvarki se stavljaju lošiji od troba i malo boljih čvaraka. U zagrijane čvarke dodati 4-5 kg kukuruznog brašna (dobro je kukuruz u mlinu prije mljevenja popržiti).. te 4 litre svinjske krvi. U smjesu dodati kuhane kožice, i meso od svinjske glavine ( uvijk se klalo po 3-4 praseta pa je mesa i ostalog materijala bilo dovoljno), 4 šake soli, 1/2 kg mljevenog bijelog luka, 20-30 dag papra i po volji crvene paprike ( ljute i slatke). Masa se prelije sa 3 litre vruće vode tako da ne bude pregusta.
U očiščena i preokrenuta svinjska debela crijeva nadjevati masu formirajući jelita te svako od njih svezati u obliku koluta.
U kotlu ugrijati vodu do vrenja i dodati još šaku soli. Jelita stavljati u vodu, lagano miješajući da se ne uhvate za stijenku, a kada se počnu dizati na površinu bockati ih kako bi izašao zrak i višak masnoće. Obarivanje traje 20-30 minuta s time da ako voda počne kuhati potrebno je dodati ledene vode.
Obarena jelita izvaditi iz vode, ohladiti i ponoviti postupak. Staviti ih na dim 2-3 dana..
/slika/261024/
Odlično je ako se dva puta obare jesti prosušeno i bez kuhanja... No mi volimo prokuhati pa propeći i hladno narezati..Ide odlično uz kuhanno zelje police... dinstano zelje ucelo krumpir... i Hladno narezano je fino uz domaći kruh i kapulu crvenu...
Kobasice kuhane u vinu
kobasice u kukuruznom tijestu
Šugo od domaće istarske kobasice
Istarske kobasice sa tjesteninom
Sausage- kobasice rolls
PLUTO PUPS - hrenovke ili kobasice u tijestu na Australijski...
Kobajaja – lazna pastrmajlija
Domache kobasice
Domaće kobasice “za svakog”
PRAVLJENJE DOMAĆIH KOBASICA
Domace kobasice
Seitan kobasice s bademima
19 komentara do sada…
Pogledaj sve komentareHvala!!!! Ili volimo ili ne volimo kako kaže Taja...
Da eto sličnosti mora da je fino i sa heljdinim brašnom arasiću..( Jednom prilikom sam kupila knjigu sa receptima svih vrsta kobasica iz svakog kraja ah ima poveliki broj recepata širom naše).. Bjele kobasice sam jela i jako su fine...
Tajo idu malo fini čvarci i ovi čvarci od droba mi tako kažemo (ili crijeva i utrobe). Da ja to prije nisam volila ni sin..ali sada volim a nesmijem.. Ali brko obožava.. Istina je ljudi ili vole ili ne vole...




Ne slaže ti se Anka od heljdinog brašna, nego od cijelog zrna, tu se naziva hajdina kaša .....,
Tu ih pravi svaki mesar, ali ja volim najviše Vajdine, jer su stalno iste i jaako fine
volim oporke, čak su mi bolji od čvaraka, jedino se dok se prave stavi malo luka ....
Fala ti arasicu ...
mislila sam da je od heljdinog brašna a ono od zrna..Sada lipo znam!! A nisam ih ni jela jesam sa ječmom zagorske..Ma ima ih puno.. Vjerujem da su fine.. Svaki kraj ima svoje nešto posebno...


Fine, fine, krvavice obožavam, i volim kad ima puno krvi, mislim u krvavicama
Najfinije su mi s ričetom. Ove tvoje su jako primamljive.
Odlične su i tvoje krvavice MOO...

Obožavala sam jelito
kod nas na otoku, radila se slatka varijanta sa kukuruznim brašnom, malo sala, krvlju, šećerom, cimetom, klinčićem i puno suhih grožđica. Pekli smo ga kratko u pećnici i jeli kao desert...
Zoo to nisam jela kao slatku varijantu prvi put čujem ali mora da je dobroooo i kao desertić!!


evo moji u "ličke kobasice" dodaju još i kim ili kako to moji ličani kažu kimljen, ali mislim da ne dodaju kuhano meso, već samo salo s droba. Inače ja ih najviše volim narezane na kriške i ispečene u rerni uz kuhani krumpir. Toga sam se u zimskim danima kroz godine najela i uživala, a sad se pitam od kud masnoća i trigliceridi u krvi.
Juče sam pravila po sječanju; mi kažemo jelitu. Sad sam vidila da i vi zovete tako. Sječanjem iz djetinstva zvale su se i drugačije ovisi iz kojeg sela su bile; divenice, prigvice, krvavice, bile divenice... Ja sam pravila slanu i slatku varijantu. Slatka varjijanta je sa orzom, cimetom, cukrom i grožđicama i neizbježnom pulentom.
anka-1955 sviđaju mi se tvoji lički recepti. Samo naprid nek vidi Evropa da smo nekad kvalitetno jeli, a željeli bi da tako i ostane!
draga ankice, evo baš očarano gledam ovaj kompendij o krvavici. naime ovo mi je skroz novost da se lička krvavica zove jelito, ali me zaintrigiralo, znam da česi krvavicama kažu jelito. ma živjela zimska hrana! to je dio godine kad mi najviše nedostaje kulinarska hrvatska...