Učenje

Stručnjaci preporučuju da je za učenje najbolje odrediti razdoblje od 9 do 11 sati ujutro ili od 17 do 20 sati navečer.

Razdoblje u kojem je učenje završavalo zajedno s razdobljem školovanja daleko je iza nas. Usvajanje novih znanja kroz različite oblike formalnog i neformalnog školovanja, posebno u sferi profesionalnog života, predstavlja imperativ suvremenog društva. Kako nažalost, mnogi od nas uz učenje vežu izrazito negativne osjećaje, neugodu, strah i stres, krajnje je vrijeme da to promijenimo te na proces usvajanja novih spoznaja počnemo gledati na sasvim drugačiji, u cijelosti pozitivan način.

Živimo u svijetu u kojem je svakodnevno učenje postalo permanentnom potrebom. Kako se ono očekuje i nakon završetka osnovnih stupnjeva našeg obrazovanja vrijeme je da što prije promijenimo svoj negativan odnos prema procesu usvajanja znanja i riješiti se zauvijek starih i loših navika, zbog kojih učenje doista može biti teško, dosadno i mukotrpno.

Stoga, između ostalog, uz vanjsku motivaciju, polaganje ispita, treba razviti mehanizme unutarnjeg motiviranja i pronaći zadovoljstvo u otkrivanju novih spoznaja i širenju osobnih horizonta. Nadalje, treba formirati naviku svakodnevnog učenja, a najteži oblik, pasivno učenje napamet, treba u većini slučajeva zamijeniti aktivnim učenjem s razumijevanjem. Da bismo doista uživali u otkrivanju novog, te uz optimalan trud postigli što više, ne smijemo zaboraviti ni na pravilno dozirano i svrsishodno ponavljanje, odmaranje i pozitivno potkrjepljivanje, tj. samonagrađivanje.

Osvijestite potrebu i promijenite stav prema učenju

Vrijeme u kojem se učenje vezalo isključivo uz razdoblje školovanja odavno je iza nas. Učenje je postalo potrebom kojoj ćemo morati udovoljavati i nakon što završimo formalno obrazovanje, kroz čitav naš život, posebno profesionalni.

Zahvaljujući ubrzanom gomilanju znanja, učenje se pretvorilo u permanentan proces bez kojeg je nezamisliv uspješan i ispunjen život. Kako nam dakle bez učenja nema ni opstanka, a još manje napretka, najbolje je da čim prije shvatimo i prihvatimo činjenicu da ono mora postati oblikom našeg svakodnevnog ponašanja, dakle našom svakodnevnom navikom.

Bez sumnje osobni stav prema učenju je od presudnog značenja za sam proces učenja. Ako nažalost, poučeni dosadašnjim negativnim školskim iskustvom, nastavimo sami sebe uvjeravati da je učenje neugodno i teško, ono će nam takvo i biti. Negativne emocije koje najčešće vezujemo uz učenje, pritisak, neugodu, nezadovoljstvo pa čak i strah štete samom procesu i tjeraju nas da ga bojkotiramo. Naprotiv, što više pozitivnih osjećaja budemo vezali uz učenje, primjerice radost i zabava koju donosi otkrivanje novog, te zadovoljstvo i ponos zbog odrađenog posla, to će nam ono biti ugodnije, lakše i efikasnije.

Čak i kada je riječ o akademskom učenju, ugledajte se na djecu. Budite ne samo znatiželjni i otvoreni za nove spoznaje nego i uživajte u samom činu otkrivanja i spoznavanja. U svemu što učite pokušajte pronaći nešto novo, nešto što će vas obogatiti i učiniti spremnijima ne samo za akademske izazove nego i život. Drugim riječima nemojte učiti samo zbog vanjskih motiva, ispita, nego i zbog uživanja u otkrivanju i usvajanju novih i novih znanja. Na taj ćete način razviti svoju unutarnju ili intrinzičnu motivaciju koja će vam znatno olakšati i pospješiti sam proces učenja.

Nedvosmisleno odredite ciljeve svojega učenja. Da biste bili motivirani mora vam biti jasno zašto uopće nešto učite. Isplanirajte strategiju polaganja ispita, odredite dakle kratkoročne ciljeve, koji će vas korak po korak dovesti do dugoročnog cilja, radnog mjesta ili pozicije koju očekujete nakon što završite fakultet. Jasno određeni ciljevi učenja su kao magneti, privlače nas i tjeraju da ih i ostvarimo. Osim toga ciljevi koje u svakom trenutku možemo prizvati i predočiti u svojoj svijesti biti će vam od velike pomoći u trenucima krize i bezvoljnosti.

Kako učiti

Nakon svakih 45 minuta aktivnog učenja isplanirate pauzu od 15 minuta, za vrijeme koje se bavite nekim bitno različitim, vama ugodnim aktivnostima.

Odredite i uredite stalno mjesto za učenje s urednim stolom koji mora služiti samo svojoj svrsi te koji bez iznimke mora biti u mirnoj, prozračnoj, ugodno temperiranoj i dobro osvijetljenoj prostoriji. Nakon što odredite i opremite mjesto na kojom ćete uvijek bez rezerve učiti kako biste formirali naviku mjesta, odredite i vrijeme u kojem ćete svakodnevno, radnim danom, po mogućnosti uvijek u isto vrijeme, također bez iznimke učiti kako biste formirali i naviku vremena učenja.

Kada je riječ o vremenu stručnjaci preporučuju poštivanje dnevne krivulje učinka po kojoj je za učenje najbolje odrediti razdoblje od 9 do 11 sati ujutro ili od 17 do 20 sati navečer.

Ako to još uvijek niste, krajnje je vrijeme da jednom zauvijek prekinete sa štrebanjem, učenjem napamet, najmanje efikasnim i najtežim mogućim oblikom učenja. Umjesto toga u učenju budite što aktivniji, te mozgajte tako dugo dok vam sve apsolutno sve ne postane kristalno jasno.

Stoga čitajte, govorite na glas ili u sebi, podcrtavajte, bilježite i pravite sažetke. Organizirajte, selektirajte i strukturirajte građu koju učite. Povezujte novo gradivo sa znanjima koja ste već usvojili, pronalazite bitne dijelove i sažimajte građu do bitnog. U svojim mislima tumačite sami sebi, raspravljajte, postavljajte si pitanja. Samostalno prepričavajte građu i ispitujte sami sebe.

Vjerovali ili ne što više budete učili, to će vam ono postajati sve lakše i jednostavnije. Naime, naš mozak putem neuroloških veza gradi mrežu veza i odnosa, tj. mrežu znanja. Nove se informacije vežu za prethodna znanja, pa shodno tome što više znate o nekoj temi, to ćete lakše i jednostavnije naučiti, tj. doučiti nešto novo o istoj temi. Dakle, nakon što prebrodite početni napor u usvajanju temeljnih znanja učenje novih znanja postat će mnogo, mnogo jednostavnije i zabavnije. Bez sumnje, učenje je svojevrsni jogging za mozak, jer što se češće njime bavimo, to će nam ono biti lakše i učinkovitije.

U zapadnom sistemu školovanja, te posebno u našim uvjetima lijeva se hemisfera mozga mnogo više potiče i koristi. No, da bi učenje bilo što jednostavnije i učinkovitije u procesu učenja treba aktivirati i dovesti u međuzavisnost obje strane mozga, i lijevu i desnu hemisferu. U praksi učenja to primjerice znači da si razumijevanje i usvajanje sadržaja, posebno onih težih, za koje je zadužena lijeva strana, olakšamo aktiviranjem desne strane mozga, tj. slikovnim ili shematskim prikazima građe, igrom riječi, duhovitom pričom, pjesmicom, oslikanim parolama ili slično.

Izreka da je ponavljanje majka znanja je više nego istinita. Sadržaje koje moramo zapamtiti na duži rok moramo prenaučiti, a da bismo to postigli moramo ponavljati i samo ponavljati. Stručnjaci predlažu sistematsko ponavljanje građe koju smo upamtili što podrazumijeva prvo ponavljanje nakon oko 15 minuta, drugo ponavljanje nakon 2 sata, treće nakon 12 sati, četvrto nakon 2 dana i peto nakon tjedan dana.

Pri organizaciji ponavljanja treba imati na umu da je zaboravljanje najveće neposredno nakon učenja, te stoga tada treba više ponavljati, a kasnije se usporava, pa je kasnije dovoljno rjeđe ponavljanje.

Odmor i zaslužena nagrada

Vjerovali ili ne, stanke su podjednako važne kao i sam proces učenja. Štoviše, može se reći da učenje započinje tek u razdoblju odmora u kojem mozak počinje prerađivati ono što smo se do tada trudili zapamtiti ili što smo ponavljali. Kada je riječ o odmoru stručnjaci preporučuju da nakon svakih 45 minuta aktivnog učenja isplanirate pauzu od 15 minuta, za vrijeme koje se bavite nekim bitno različitim, vama ugodnim aktivnostima. Naravno ako vam ovaj ritam ne odgovara, pronađite onaj koji odgovara vašim individualnim karakteristikama, no od pauze ne odustajte ni pod koju cijenu, a posebno ne da biste uštedjeli na vremenu.

Da biste bitno povećali motivaciju, ali i da biste se nakon učenja psihički opustili, nipošto nemojte zaboraviti na pozitivno potkrjepljivanje truda kojeg ulažete u učenje. Svaki, pa i najmanji napredak, a u početku i samo upornost, nagradite pozitivnim mislima, ponosom, zadovoljstvom i radošću učinjenim.

Uz pozitivne misli, posebno u trenucima kada baš i niste stvoreni za učenje, dobrodošle su i simboličke nagrade koje možemo osvojiti tek ako uspješno odradimo ono što smo si za taj dan zacrtali. To može biti primjerice kava ili šetnja s prijateljima, omiljena slastica, neka revija ili slično. Za veće se napretke, polaganje ispita, nagradite se i nečim konkretnijim, primjerice izlaskom u restoran, odlaskom na koncert, kućnom proslavom, shoppingom ili nečim sličnim.

Autor: Valerija Rodek, diplomirani pedagog

Piše tekstove s područja pedagogije, psihologije, poslovnih vještina, zdravog života, gastronomije…