Sviješću slavimo našu Zemlju

Slavimo našu Zemlju, pri tome misleći na "plavi planet" bez okvira i granica smješten na trećoj planetarnoj putanji od Sunca.

Poštujući raznolikost, biljne i životinjske vrste, budimo svjesni da budućim naraštajima u naslijeđe moramo ostaviti najmanje toliko koliko smo zatekli.

O problemima ćemo, kada se o tome već mora, govoriti nešto kasnije, a sada vam želimo pričati o raju na zemlji u kojem boravimo. Živimo na mjestu neprekidnih iznenađenja i kontrasta. Cijela je skala ljepota, poput mora, rijeka, jezera, špilja, planinskih masiva Velebita, Biokova i ostalih zadivljujućih visina, toplih i mekanih obrisa istarskih sela, predivnog Dubrovnika i naših otoka, zelenog Zagorja, plodne zlatne Slavonije, goranskih šuma, obilja voda, čak i one pitke izvorske, vjetra, sunca, plodne zemlje, kamena... Zemlja kontrasta.

Ta ista Zemlja nam i bezrezervno daje, osim vizualnih blagodati i one u svojim plodovima: prekrasnom zraku, vodi, raznovrsnoj hrani, žitaricama, maslinovu ulju, paškom siru, pršutu, mliječnim proizvodima velebitskih pašnjaka, začinskom bilju, ribi, školjkama... Jer, naša zemlja velika je oaza prirode.

No, krenimo malo šire. Po čemu je cijeli planet Zemlja poseban? Zemlja obilnošću voda i atmosferom obogaćenom kisikom i dušikom pogoduje razvoju života. Na Zemlji obitavaju ljudi, životinje i biljke, koji nastanjuju slojevite strukture atmosfere, tla i vodenih prostranstava i čine njezinu biološku raznolikost.

To obilje cijelog planeta slavimo danas. Međutim, ne smijemo ni na kratko zaboraviti da takvi čudesni krajobrazi nisu nastali našom zaslugom, nego su stvarani tijekom razvoja Zemlje prirodnim procesima. U vrtlozima vremena oblikovali su se kontinenti, planinski lanci, mora i jezera. No, svi ti procesi dijelom su općeg razvojnog "plana" našeg planeta.

Problemi

Na Dan planeta Zemlje ne bismo vam htjeli govoriti o problemima, međutim, to je danas neizbježno. Bude li otvoren razgovor o tome pridonio jačanju ekološke svijesti samo jedne osobe, učinit ćemo Zemlju boljim mjestom za život.

Dakle, krajem 19. i tijekom 20. stoljeća Zemljinu atmosferu, ali i unutrašnjost, u razvojnom putu zahvaćaju i neke neprirodne, sasvim ljudske, promjene. Naglim razvojem industrije i porastom potrebe za energijom dolazi do otpuštanja velikih količina otrovnih tvari u atmosferu i povećanog iskorištavanja fosilnih goriva. S današnjeg aspekta znamo da je korist industrije lokalna, a onečišćenje globalno. Mišljenje iz prve polovice 20. stoljeća, kako su rudna bogatstva neiscrpna, također je dijametralno suprotno istini.

Ne bismo vam htjeli govoriti o tome kako su vodeni resursi smanjeni, kako nam prijeti globalno zatopljenje i kako ćemo u skorijoj budućnosti morati početi iskorištavati alternativne izvore energije. Ne bismo htjeli ni spominjati naglo nestajanje ekoloških sustava, primjerice onih močvarnih, kao i izumiranje velikog broja biljnih i životinjskih vrsta. Ne bismo htjeli govoriti ni o mijenjanju tokova rijeka, umjetnim jezerima i hidroelektranama. Ne želimo pričati ni o problemima prašuma, a nećemo ni o kiselim kišama.

Ono što želimo činiti jest na Dan planeta Zemlje slaviti našu Zemlju!

Što možemo učiniti

Danas znamo da je korist industrije lokalna, a onečišćenje globalno. Mišljenje kako su rudna bogatstva neiscrpna, dijametralno je suprotno istini.

Dan planeta Zemlje, 22. travnja, svjesni stanovnici planeta obilježavaju kao bitku za bolju i sretniju budućnost Zemlje. Predlažemo da svaki dan bude nastojanjem i traganjem za novim kvalitetama.

Slavljenjem Zemlje radimo na lijeku za njezino ozdravljenje i bivamo svjesni svakog koraka koji u evolucijskom procesu može uzrokovati široku lepezu nuspojava.

Konkretna svakodnevna preventiva od onečišćenja kojom svaki pojedinac može pridonijeti očuvanju Zemlje odnosila bi se na racionalno korištenje voda i energenata, selektiranje otpada, savjesnu upotrebu po okoliš prijateljskih proizvoda, korištenje javnog prijevoza ili bicikala, propisno odlaganje otpada, odgovorno ponašanje u prirodi, a ona globalnih razmjera na iznalaženje najpovoljnijih proizvodnih rješenja te ekološki odgoj i obrazovanje.

Održiv razvoj trebao bi biti oslonac u borbi za očuvanje, raznolikost i bolje sutra našeg planeta.

U prilog nam idu i predvidivi događaji u bliskoj budućnosti: sve veći napredak u komunikaciji i informatici, znanostima vezanim uz zdravlje i životne procese, te posvećivanje zaštiti okoliša, izvora energije, sirovina i prirode u globalu.

Oda Zemlji

Vratimo se na početak naše priče - ljepotama.
Bogato naslijeđe naše Zemlje obvezujuće je. Stoga upoznajmo svaku uvalu, kamen, lješkarimo na suncu (naravno, uz preventivu), otpijmo vodu s pitkih izvora koje naša Zemlja još uvijek posjeduje, popnimo se na vrh planine, mirišimo aromatične borove, smreke i uživajmo u blagodati ljekovitih trava.

Poštujući raznolikost, biljne i životinjske vrste, postanimo svjesni da budućim naraštajima u naslijeđe moramo ostaviti najmanje toliko koliko smo mi sami zatekli. Stoga boravimo što više u prirodi i neka nam svijest o vlastitoj privilegiranosti suživota s rajem na Zemlji svakodnevno pričinjava radost. Sretan vam Dan planeta Zemlje!

Autor: Snježana Vračar Mihelač, tekstopisac

Na Coolinarici stvara teme tjedna, cover storyje, piše autorske članke, sadržaje newslettera, oglase, a uz Coolinariku je stasala u vrhunskog gurmana.