Bez hrane možemo živjeti tjednima, bez vode danima, no život bez kisika mjeri se sekundama. O kisiku i disanju ovisi naš život!
- Objavljeno:
- 10.09.2003.
Za razliku od svojih predaka koji su na otvorenom provodili čak 90% svojega života, suvremeni čovjek na zraku provodi samo 10% vremena. Stoga je neobično važno shvatiti da u interesu psiho-fizičkog zdravlja moramo iskoristiti svaki raspoloživi trenutak da izađemo u prirodu i svoja pluća napunimo kisikom, posebno nakon duge zime koja nas je natjerala da boravimo u pregrijanim i zagušljivim prostorima.
O kisiku i disanju ovisi naš život
Svakim danom sve manje boravimo u prirodi, pušimo, ne provjetravamo prostorije, sve manje smo fizički aktivni, loše se držimo, nezdravo jedemo...
Određeno vrijeme možemo opstati bez hrane ili vode. Bez hrane možemo živjeti tjednima, bez vode danima, no život bez kisika mjeri se u sekundama. Disanje je fiziološki proces koji je sastavni dio metabolizma izmjene tvari u kojemu organizam apsorbira kisik i izlučuje ugljični dioksid. Kisik predstavlja izvor života za svaku pa i najmanju stanicu našega organizma. Što je naš organizam "bogatiji" kisikom to je sposobniji proizvoditi više životne energije.
Svi procesi koji se odvijaju u našem tijelu ovise o kisiku. Primjerice, kisik čisti organizam od svih štetnih, otrovnih i otpadnih tvari. O kisiku ovisi prerada i iskorištavanje hranjivih tvari, vitamina, minerala i aminokiselina koje unosimo u organizam. O kisiku ovisi i funkcioniranje našega mozga, primjerice razmišljanje, osjećaji i djelovanje, stoga ni ne čudi što su prvi znakovi manjka kisika baš smetnje u rasuđivanju i pamćenju, te nestrpljenje, razdražljivost i zijevanje.
Kako se čak 90% životne energije neophodne za život i opstanak našega organizma crpi i temelji na molekularnom kisiku, više je nego očito da o kisiku ovisi i naše zdravlje. Jednostavno rečeno, bolesti su posljedica nedostatka kisika i oksidacijskih procesa u našem tijelu. Manje kisika u našem organizmu rezultira i nedostatkom energije, posebno u procesu izlučivanja otrovnih tvari iz organizma, što dovodi do čitavog niza posljedica, od manjih poteškoća u funkcioniranju do kroničnih problema sa zdravljem te vrlo ozbiljnih bolesti među kojima su i one zloćudne.
Koncentracija kisika se smanjuje
Znanstveno je potvrđeno da koncentracija kisika u atmosferi polako opada. Primjerice u velikim industrijskim gradovima koncentracija kisika već je pala na samo 10%. S obzirom da znanstvenici smatraju da 7% predstavlja granicu preživljavanja, spomenuti postotak je više nego zastrašujući.
Opadanju količine kisika između ostalog doprinose industrijska postrojenja, gomilanje otrovnog otpada, zagađivanje voda, uništavanje šumskih prostranstava, gustoća prometa. Voda i namirnice sve su više otrovane sintetičkim kemikalijama za čije razgrađivanje je našem tijelu potrebno sve više energije, a s time i sve više kisika.
Način života uskraćuje kisik
Uz to i mi sami načinom svojega života ne samo da smanjujemo količinu kisika u neposrednoj okolini u kojoj živimo, nego i otežavamo svojem organizmu da ga iskoristi i pretvori u energiju koja je uvjet našega opstanka. Svakim danom sve manje boravimo na otvorenom i u prirodi, pušimo, ne provjetravamo prostorije u kojima boravimo, sve manje smo fizički aktivni, uglavnom sjedimo ili ležimo, loše se držimo, patimo od viška kilograma, previše i nezdravo jedemo, a potom organizam iscrpljujemo štetnim dijetama, ne spavamo i ne odmaramo se, dobrovoljno srljamo u stresne situacije i, kao kruna svega, ne znamo ni pravilno disati. Naše je disanje gotovo bez iznimke suviše plitko i brzo. Pojednostavljeno, čitavo vrijeme dišemo na način specifičan za razdoblje u kojem smo u stresu, panici i strahu.
Ispunimo svoja pluća kisikom
I mi sami načinom svojega života ne samo da smanjujemo količinu kisika u okolini u kojoj živimo, nego i otežavamo svojem organizmu da ga iskoristi.
U globalno nimalo zavidnoj situaciju u kojoj je postotak kisika s 32 % početkom prošlog stoljeća u velikim gradovima pao na15%, a u industrijskim na samo 10%. Treba iskoristiti prednosti još uvijek čistog podneblja u kojemu živimo te svaki raspoloživi trenutak iskoristiti da svoja pluća ispunimo kisikom koji će nam potom darovati obilje životne energije neophodne da osjetimo svu ljepotu i punoću življenja.
Dakle izađite na zrak i dišite. U pravilu udišite i izdišite kroz nos, jer nosna sluznica vlaži, zagrijava i pročišćava zrak koji udišemo. Pri tome se pravilno držite, vaši udisaji neka budu spori i duboki. Za razliku od plitkog disanja na koje smo navikli i zbog čega svojemu organizmu i sebi uskraćujemo velike količine kisika osvijestite trbušno disanje ili disanje ošitom. Neka vaša svakodnevna navika postane jutarnji izlazak na svježi zrak (ujutro je zrak najčišći i najbogatiji kisikom) u toku kojega ćete otprilike dvadesetak puta zrak udahnuti koncentrirano, polako i duboko kroz nos sve do trbuha, obilno ga napunivši zrakom, a potom uvukavši trbuh što više, izdahnuti kroz lagano otvorena usta uz čujno "sssssssss".
Važna je fizička kondicija
Želite li učiniti korak dalje u opskrbi svojega organizma kisikom, krajnji je trenutak da se počnete baviti nekim od vama primjerenih oblika sportske rekreacije. Primjerice, trkači i maratonci mogu iskoristiti oko 8% kisika iz zraka koji udišu, a netrenirani ljudi samo oko 3%. Nadalje i vitalni kapacitet, tj. maksimalna količina zraka koju čovjek može udahnuti i izdahnuti odjednom, osjetno je viši kod sportaša i osoba koje se sustavno bave nekim od oblika rekreacije. Dakle sportom možemo pospješiti kapacitet svojih pluća, a za motivaciju imajmo na umu da dobar vitalni kapacitet garantira i dug život. Nadalje, baveći se trčanjem ili sportskom vožnjom biciklom, naša će se krv opskrbiti količinama kisika koji će našem organizmu biti dostatni da bez problema razgradi hormone stresa adrenalin i noradrenalin, te pospješi proizvodnju hormona sreće, endorfina.
Kisik za ljepotu!
Kako kisik, uz sve spomenuto, obnavlja sve stanice našega organizma, disanje će nam bez razmišljanja "prepisati" i dermatolozi. Boravak na zraku u čarobnoj kombinaciji, primjerice, s trčanjem povoljno će utjecati i na našu kožu, posebno na onu na koju smo najosjetljiviji, kožu lica. Kada je riječ o pravilnom disanju od velike su koristi i stručno vođeni treninzi pravilnog disanja, uglavnom vezani uz istočnjačke filozofije i načine života.
Dakle, pluća do vrha ispunjena kisikom koja, uvjerite se i sami, pružaju specifično psiho-fizičko zadovoljstvo,garancija su zdravlja i očuvanja mladosti i ljepote.
