Bolesti srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila – kardiovaskularne bolesti – glavni su uzrok smrtnosti u svijetu. Kardiovaskularne bolesti imaju velik utjecaj na preranu smrtnost, ali i na kvalitetu samog života. U kardiovaskularne bolesti ubrajaju se: infarkt miokarda, zastojne bolesti srca, ishemijske bolesti srca koje su velikim dijelom posljedica suženja krvnih žila, moždani udar, promjene na krvnim žilama nogu, ateroskleroza i demencija kao posljedica promjena na krvnim žilama, arterijska hipertenzija, promjene na bubrezima zbog bolesti krvnih žila.

Brojni su uzroci nastanka kardiovaskularnih bolesti. Najvažnijima se smatraju: arterijska hipertenzija, povišene masnoće u krvi, pušenje, debljina, šećerna bolest, genetski čimbenici, neke druge bolesti kao što su bolesti štitnjače te stres i psihosocijalni čimbenici.
Povišene vrijednosti glukoze mogu raznim mehanizmima, nezavisno od povišenih lipida i arterijske hipertenzije, dovesti do oštećenja krvnih žila.

Istraživanjima je utvrđeno da povišene vrijednosti ukupnog kolesterola, LDL kolesterola i triglicerida te sniženi HDL kolesterol nose visoki rizik pojave ateroskleroze koja posljedično dovodi do bolesti krvnih žila. U posljednje vrijeme govori se i o raznim upalnim čimbenicima koji ubrzavaju razvoj ateroskleroze.

Stresan način života, loši ekonomski uvjeti, nezaposlenost i drugi socijalni čimbenici mogu također značajno utjecati na pojavu bolesti srca i krvnih žila.

Značajna uloga pridaje se povišenom tlaku, koji može biti uzrokom infarkta miokarda, moždanog udara, a može oštetiti i razne druge organe, pri čemu treba naglasiti važnost bubrežnog oštećenja. Ujedno, povišeni krvni tlak predstavlja značajno opterećenje za srčani mišić.

Kod bolesnika sa šećernom bolesti, uz povišene vrijednosti glukoze u krvi češće se nego u ostaloj populaciji pojavljuju povišeni tlak i povišene vrijednosti lipida. Sve to predstavlja visoki rizik za nastanak bolesti srca i krvnih žila. Povišene vrijednosti glukoze mogu raznim mehanizmima, nezavisno od povišenih lipida i arterijske hipertenzije, dovesti do oštećenja krvnih žila. Rizična skupina poglavito su pušači.

Prevencija i liječenje

U prevenciji kardiovaskularnih bolesti značajna je svakodnevna tjelesna aktivnost, umjereno konzumiranje alkohola, prestanak pušenja, izbjegavanje stresa te, što je osobito važno, odgovarajuća prehrana. Ona podrazumijeva hranu siromašnu masnoćama, uzimanje hrane s dosta dijetalnih vlakana (zob, jabuke, mahunarke). Također je značajno smanjiti unos jednostavnih i rafiniranih ugljikohidrata kao što su oni u šećeru i slatkišima. U bolesnika s povišenim tlakom značajno je ograničiti unos soli hranom. Stavovi o opravdanosti primjene vitamina i minerala na temelju dostupnih studija još su dosta podvojeni.

U prevenciji i liječenju kardiovaskularnih bolesti kada je to potrebno treba uzimati lijekove za sniženje masnoća, lijekove za sniženje tlaka, dobro regulirati šećernu bolest te uzimati lijekove koji štite krvne žile. Spomenuti lijekovi mogu iznimno imati neka neželjena djelovanja, ali to je zanemarivo prema koristi koju bolesnik ima od redovitog uzimanja terapije.
Nasljedna komponenta značajna je u nastanku kardiovaskularnih bolesti, ali uz odgovarajuće preventivne mjere te liječenje može se odgoditi nastanak bolesti.

U terapiji povišenih lipida danas se uvelike koriste statini te fibarati. Njihova učinkovitost u primarnoj i sekundarnoj prevenciji bolesti dokazana je u nizu istraživanja. Uz snižavanje masnoća oni pridonose i smirivanju upale u krvnim žilama. Tu treba naglasiti da istovremeno treba provoditi i odgovarajuću prehranu siromašnu masnoćama.

Namirnice koje treba izbjegavati ili ograničiti njihov unos su sljedeće:

• punomasno mlijeko, maslac, punomasni sir
• masno meso, osobito svinjsko meso, paštete, mesni proizvodi iz limenke, suhomesnati proizvodi od svinjskog mesa, rakovi, školjke
• žumance
• avokado, krumpir pripreman na ulju ili masti, kikiriki
• kandirano voće, banane, smokve, grožđice, slatko tropsko voće
• sokovi s dodatkom šećera, kakao, vruća čokolada
• bijeli kruh, lisnato tijesto, čips, krekeri
• slastice s kremom ili čokoladom, prženo tijesto, torte, puding
• majoneza, kečap.

U terapiji povišenog krvnog tlaka danas se koristi više skupina lijekova, a izbor će ovisiti o popratnim bolestima pojedinog bolesnika. Lijekovi kao što su antagonisti kalcijskih kanala (amlodipin, lacidipin), inhibitori enzima konvertaze angiotenzina (lisinopril, trandolapril), antagonisti angiotenzinskih receptora (losartan, valsartan, telmisartan), beta blokatori (carvedilol, atenolol) te diuretici pokazali su se vrlo učinkovitima ne samo u sniženju tlaka nego i u liječenju drugih kardiovaskularnih bolesti, u prevenciji i nakon infarkta miokarda, u ishemijskoj bolesti srca. Izbor lijeka za sniženje tlaka ovisit će o popratnim bolestima. U šećernoj bolesti oni će spriječiti ili odgoditi nastanak komplikacija na očima, bubrezima i velikim krvnim žilama. U terapiji povišenog krvnog tlaka značajno je i ograničiti unos soli hranom jer sol pridonosi nakupljanju tekućine u organizmu te povišenju tlaka.

Svima dobro poznati lijek acetilsalicilna kiselina (Aspirin, Andol) pokazao se vrlo djelotvornim u zaštiti krvnih žila, što je i dokazano u istraživanjima.

Nasljedna komponenta značajna je u nastanku kardiovaskularnih bolesti, ali uz odgovarajuće preventivne mjere te liječenje može se odgoditi nastanak bolesti te usporiti njihovu progresiju.

Autor: Spomenka Ljubić, dr. med.

Radi kao liječnik specijalist internist, endokrinolog-dijabetolog na Sveučilišnoj klinici Vuk Vrhovac, trenutno na mjestu rukovoditelja Odjela za bolesti metabolizma. Doktor je znanosti iz dijabetologije i magistar znanosti iz kliničke farmakologije.