Poklone koje iz bilo kojeg razloga ne želite, reciklirajte,
odnosno poklonite nekom drugom. Poklanjanje poklonjenog jedan je od načina
da nekog usrećimo te pritom uštedimo, ali i spriječimo gomilanje nepotrebnih
stvari i tako očuvamo prirodu.
Ljudi su uskršnja jaja počeli kuhati i bojiti da bi ih sačuvali za razdoblje nakon posta, u kojem se nisu smjela jesti. K tome, sve do 16. stoljeća pisanice nisu donosili zečevi, već lisice, rode ili ptice kukavice.
Ovaj Božić sebi i svojim najmilijima upriličite uvijek dobrodošlo klasično ili ponešto drugačije, moderno blagdansko ozračje. Pomno odaberite jela, okitite božićno drvce te dekorirajte blagdanski stol. Okupite se svečano odjeveni, obasjani svjetlošću svijeća i omamljeni mirisom biranih jela.
U europskoj tradiciji međusobno darivanje potječe još iz rimskog doba. Uz posebno naglašeno darivanje djeci te pripadnicima nižih od viših staleža, tradicija bilježi i običaj darivanja životinjama i vodi, kao simbolima života.
Etnologija Došašća u Hrvatskoj obiluje maštovitim narodnim običajima koji su se ponavljali, ali i mijenjali kroz povijest. U želji da se što dostojnije obilježi Kristovo rođenje, tjednima su trajale pripreme za Božić. Molilo se i postilo, ali i družilo i veselilo.
Kakvo bogatstvo uskršnjeg stola - od šunke, jaja, mladog luka i hrena, preko domaće juhe, kuhanog mesa, pečenja, do mliječnih pletenica, pinca, gibanica i torti. A tek ljepota izrađenih pisanica!
Kad se Isus rodio u betlehemskoj štalici, slijedeći njegovu zvijezdu repaticu s istoka stigoše pokloniti mu se tri mudraca, tri kralja. Biblijske priče govore da Ga obdariše tamjanom kao Boga, zlatom kao kralja i plemenitom mašću kao čovjeka.
Smatra se da božićno drvce kakvo mi poznajemo ima svoje korijene u srednjovjekovnoj Njemačkoj i jaslicama kojima se u crkvama i samostanima obilježavao taj veliki kršćanski blagdan.
Nekako uvijek ispada da je veća radost u iščekivanju nego u samome događaju. Tako je i Badnja večer zapravo dan kada se događa najviše "akcije". Valja okititi bor, pripremiti jela, umotati poklone i na kraju cijele priče poći na polnoćku.
Običaji novogodišnje proslave danas nalažu ispraćanje stare i doček Nove godine okupljanjima, svečanom odjećom, posebnom brigom o izgledu, ukrašavanjem, odbrojavanjem, svečanim novogodišnjim programom, vatrometom...
Da se uoči dočeka Nove godine ne biste umorili od posla, dobro isplanirajte i kupnju i pripremu, a pri tome rezervirajte i vrijeme za sebe jer ni najraskošniji stol ne može sakriti umor domaćice i domaćina.
Obiteljska okupljanja u vrijeme blagdana pružaju oslonac u životu i daju osjećaj pripadnosti, sigurnosti i zajedništva. Neka zajedničko pečenje božićnih kolača, kićenje bora ili svečano blagovanje na Božić postanu tradicijom i u vašem domu.