Put mladog vina

Za stolom uz Martinje ide guska s mlincima, savijače, štrukli, a u nešto davnijoj prošlosti, objed ne bi prošao ni bez heljdinog kolača.Jesen nam uz uživanje u kestenima, opalom lišću i smiraju nakon burnog ljeta donosi brojne druge radosti. Mi ćemo o onim enološkima. Za to ne moramo do Francuske na Beaujolais Nouveau, jer i u svom dvorištu mlado vino za utrku imamo. U kletima, vinskim podrumima, restoranima, na trgovima gradova i u društvu prijatelja posvuda se 11. studenog može uživati u mladom vinu koje je netom završilo svoj put alkoholne fermentacije i prešlo iz mošta u vino. Uzbudljivom atmosferu čini i činjenica da se do same degustacije ne zna što vino pod čepom krije. A zašto baš 11. studenog? Pa, Martinje je.

Negdje baš s 11. studenim podudara se i vrijeme pretakanja mladog vina. To vino zbog brzine kojem je prošlo put od grožđa do pitkog stanja ne treba uzimati preozbiljno, već uživati u njegovoj lakoći, bezbrižnosti i svježini. A za nešto ozbiljnije dojmove, stabilizaciju karakteristika i dozrijevanje vina treba sačekati do proljeća.

Grožđe, mošt, vino

Zemljište, sorta grožđa, klima, primjena agrotehničkih mjera, berba, sve to uz samu preradu utječe na kvalitetu vina. Vrijeme berbe ovisi o zrelosti grožđa, a kada u sazrijevanju grožđani šećeri dostigne najvišu stabilnu vrijednost, to je nedvojben znak da je vrijeme za berbu. Kako ne bi sve bilo od oka, postoje posebne moštne vage koje određuju sadržaj šećera u grožđu.

Kao što je to slučaj s većinom kultura, ubrano grožđe valja već isti dan, čim prije preraditi. Mošt se poslije prepušta vrenju tj. djelovanju grožđanih kvasaca. Podrumi trebaju biti temperature 14-16°C. Tijekom punjenja u posudama za vrenje 20% volumena treba ostati prazno, kako se mošt ne bio prelijevao. Objašnjenje za to - pod utjecajem rasta temperature mošta i ugljičnog dioksida povećava se i volumen mošta. Na početku vrenja mošt je mutan i pjeni se, a temperatura raste. Ovisno o temperaturi, a obično za 2-3 dana počinje burno vrenje mošta, faza u kojoj se razgrađuje šećer, a mošt pretvara u alkohol. Sljedeća faza je tiho vrenje koje odlikuje pad temperature, bistrenje i prestanak pjenjenja. Tihu fazu, koja ovisno o temperaturama i udjelu šećera traje od 3-5 tjedana, treba nadzirati.

Prestanak vrenja označava prijelaz mošta u mlado vino. Pa opet vina superiorne kvalitete uz sav trud i mar vinogradara i vinara proizvod su idealnih klimatskih uvjeta: puno sunca i malo padalina.

Tradicija

U našim krajevima uvriježio se običaj krštenja mladog vina i vinskih pučkih fešti svakog 11. studenog. Na sjeverozapadu Hrvatske i u Slavoniji poznat kao Martinje, u unutrašnjosti Istre Martinja, svugdje je praćen dobrom zabavom i obilatim uživanjem u jelu i piću.

Obred krštenja vina koje predvodi sv. Martin usmjeren je željama za dobrim vinskim urodom. Običaji taj datum simbolično se vezuju i uz kraj jednog razdoblja i početak novoga. Za stolom uz Martinje ide guska s mlincima, savijače, štrukli, a u nešto davnijoj prošlosti objed ne bi prošao ni bez heljdinog kolača.

Oprez na cesti

Dok vam se vino tako udvara, briše granice, čini stvari mogućim i dostupnim, mi vam moramo kvariti veselje. Ne, nećemo moralizirati, odgovarati vas od užitka u jelu i piću, nego vas savjetujemo - krenite doma pješice, pozovite taxi ili prepustite upravljanje automobilom nekome koga alkohol tu večer neće. A i ukoliko niste konzumirali alkohol, povećan oprez u prometu za varljive vladavine mladog vina je dobrodošao.