Ljetna prehrana dojenčeta

Ljeto prema iskustvu nije najpogodnije vrijeme početka dohrane odnosno postupno smanjenje obroka na prsima. Već je tradicionalno uvriježeno da se početak dohrane odloži ako vladaju velike vrućine iako je dojenče postiglo dob i zrelost kada bi se mogla početi uvoditi nemliječna hrana, tj. zamjena obroka na prsima (ili mliječne formule ako dijete nije dojeno) obrokom voćne kašice, mliječne kašice, obroka povrća i žitarica.

Zašto ljeto nije pogodno za početak dohrane?

Evo nekoliko razloga:

• promjena klimatskih uvjeta zbog odlaska obitelji na godišnji odmor,
• promjena uobičajene okoline, djeca u mlađoj dobi ne vole promjene, a ustaljeni postupci daju sigurnost,
• potreba privikavanja na drugačiji okus hrane u drugačijim uvjetima,
• sisanje pa i prehrana na dudu i bočicu smiruju dojenče jer predstavljaju rutinu,
• zaštita od infekcija (enteroviroza) koju dojenje pruža u ljetnom razdoblju također je jedan od razloga da se odbijanjem dojenčeta od prsiju ne počinje ljeti,
• pojava žlice koja prati dohranu umjesto prsiju odnosno dude za dojenče nije ugodno iznenađenje posebice uz novi okus hrane na koju se mora priviknuti dok mu je vruće, često je žedno, spava u krevetiću na koji nije naviklo.

Šest mjeseci - pogodna dob za početak dohrane

Iako su prije koju godinu bile uobičajene preporuke da se dohranom počinje kada dojenče navrši četiri mjeseca, sve više prevladava mišljenje pa i preporuke Svjetske zdravstvene organizacije idu u pravcu kasnijeg početka dohrane, tj. s navršenih šest mjeseci. Majčino mlijeko kao i odgovarajuća prehrana mliječnom formulom (ako dijete nije dojeno) osiguravaju energetske potrebe u prvih šest mjeseci kao i potrebnu količinu prehrambenih tvari za pravilan rast i razvoj njegovog organizma - bjelančevine, ugljikohidrate, masti, vitamine i minerale.

Dijete u dobi od 6 mjeseci prihvaća žličicu na način koji majci izgleda kao da odbija hranu. Dob od šest mjeseci razdoblje je značajnih promjena u motorici i aktivnostima djeteta: ono pruža ruku prema željenom objektu, prihvaća ponuđeno, mijenja položaj (okreće se na bok, potom na trbuh), sjedi uz pridržavanje, oslanja se na noge dok ga se pridržava. Sva ova aktivnost podrazumijeva brži rast mišićne mase za koji je potrebno više minerala i bjelančevina nego što osigurava isključivo mliječna prehrana.

Dojenče u ranom razdoblju svog razvoja može gutati samo tekućinu, a tek u dobi od pet, šest mjeseci postiže sposobnost gutanja polukrute (tj. kašaste) hrane. I dob nicanja prvih zubi pokazatelj je određene zrelosti za prihvaćenje druge hrane osim mlijeka.

Dojenče je naviklo na slatkast okus hrane, ali ne na onaj način kako to zamišljaju odrasli. Majčino mlijeko sadrži oko 7% mliječnog šećera laktoze, a približno istu količinu (laktoze) sadrže sve kvalitetne dojenačke mliječne formule. Za usporedbu kravlje mlijeko sadrži oko 4% laktoze, a znatno veću količinu minerala i bjelančevina i približno istu količinu masti (ali kvalitativno drugačijeg sastava od bjelančevina i masti u majčinom mlijeku) i nepreradivo je za prehranu djeteta tijekom cijele prve godine.

U dobi od 6 mjeseci dojenče se privikava na drugačiji okus hrane i ako se to odloži za znatno kasnije razdoblje, dijete će teže prihvatiti žličicu i nepoznati sadržaj koji se u njoj nalazi. Dijete u toj dobi prihvaća žličicu na način koji majci izgleda kao da odbija hranu. Ali to nije tako, jer beba u toj dobi vrši pokrete kao kod sisanja, još ne zna žvakati hranu, to treba tek naučiti. Mame to uoče vrlo brzo i spremno dočekaju hranu koju dojenče jezikom gura prema van. No, svaki početak je težak. Najvažnije je u procesu dohrane ne žuriti, kako u pogledu količine koju dijete pojede, tako ni u uvođenju nove vrste hrane.

Alergijske reakcije

Iako je dojenče u dobi od 6 mjeseci postiglo određenu zrelost, koja omogućuje početak dohrane, njegov probavni sustav još je uvijek osjetljiv i ranjiv. Dojenče u prvim mjesecima života ne podnosi gluten, bjelančevinu koju sadrže žitarice. Gluten oštećuje crijevne resice i dovodi do teških proljeva i nenapredovanja djeteta. Nakon šestog mjeseca preosjetljivost na gluten se gubi jer obrambeni mehanizmi crijeva postaju zreliji, počinje proizvodnja vlastitih zaštitnih antitijela IgA klase. U neke djece netolerancija na gluten ostaje trajna (glutenska enteropatija, celijakija) i način prehrane mora biti tome prilagođen.

Pojava alergije na određenu namirnicu nije rijetka pojava u dojenačkoj dobi upravo zbog nezrelosti obrambenog sustava u cijelosti, ali i neotpornosti crijevne sluznice te je oprez pri izboru i brzini kojom se u dječji organizam unose nove nepoznate namirnice itekako potreban.

Svako dijete je drugačije...

Svako je dijete posebno i drugačije reagira pa o tome treba voditi računa. Već prvih dana neka djeca sišu vrlo pohlepno, brzo se zasite, dok druga trebaju znatno više vremena. Slično može biti i s dohranom. Dojenče već izrazom lica pokazuje sviđa li mu se hrana ili ne. Za privikavanje na nove okuse dojenčetu treba dati vremena. Novi način hranjenja počinje ga zabavljati, poželi imati žličicu u ruci, a majka se boji da neće dovoljno pojesti. U početku dvije do tri žličice voćne kašice bit će dovoljno. Sljedeći dan količina će biti nešto veća i postupno će se povećavati, dok se potpuno ne zamijeni jedan obrok na prsima (ili na bočicu).

Dobro je voditi dnevnik i zabilježiti koju je vrsta voća dijete dobilo (odnosno kasnije povrća ili mesa i dr.) kako bi u slučaju neke nepoželjne reakcije (proljev, urtikarija i sl.) tu namirnicu mogli izostaviti. Tijekom jednog tjedna nije uputno uvoditi dvije nove vrste voća ili povrća ili bilo koje druge namirnice.

Autor:
Prim. mr.sc.dr. Ružica Duplančić-Šimunjak, pedijatar