Iako mnoge dijete obećaju smanjenje velikog broja kilograma u kratkom vremenu, znanost podupire gubitak do 10% tjelesne mase u 6 mjeseci.
Kako nakon blagdanskog obilja na jelovniku često slijedi odluka o prelasku na dijetni režim prehrane, u medijima su dostupne i mnogobrojne informacije o debljini i mršavljenju. Često se nude savjeti kako izgubiti višak kilograma uz savršene metode i idealne dijete koje će u vrlo kratkom roku dovesti korisnika do željenog rezultata, a to je gubitak što većeg broja kilograma u što kraćem roku.
Znanost podupire cilj gubitka od 5 do 10% tjelesne mase u roku od 6 mjeseci uz obavezno održavanje postignutog rezultata u trajanju od najmanje dvije godine. Iako postoje različite metode mršavljenja, temeljnim pristupom i dalje se smatra promjena načina života, i to tjelovježbom i dobro isplaniranim i uravnoteženim redukcijskim dijetama.
Osnovno pravilo svih dijeta glasi da energetski unos mora biti manji od potrošnje energije kako bi došlo do gubitka tjelesne mase. U skupinu redukcijskih dijeta pripadaju tzv. izbalansirana dijeta koja se temelji na unosu od 1000 do 1200 kcal na dan te individualno planirana kojoj je osnovni princip ukupni manjak od 500 kcal/dan u odnosu na prosječni dnevni unos te osobe.
Vrste dijeta
Dijete sa smanjenim kalorijskim unosom dijele se na vrlo niskokalorijske dijete (manje od 800 kcal/dan) i niskokalorijske dijete (800 – 1500 kcal/dan). Vrlo niskokalorijske dijete koriste se samo u slučajevima kada je potreban brz gubitak tjelesne mase i to pod strogom kontrolom liječnika.
Dijetni režimi mogu se podijeliti u nekoliko skupina s obzirom na restrikciju unosa pojedinih makronutrijenata. Dijeta sa smanjenim unosom masnoća podrazumijeva da postotak ukupnih kalorija dnevnog unosa podrijetlom iz masnoća manji od 30%. Ako je taj postotak manji od 15% tada se radi o dijeti s jako smanjenim udjelom masnoća. Ovakav dijetalni pristup smatra se učinkovitim za redukciju tjelesne mase, no problem je što sniženje postotka masnoće u prehrani dovodi do povećanja unosa kalorija iz skupine ugljikohidrata. Preveliki unos ugljikohidrata može dovesti do povećane razine triglicerida i sniženja zaštitnog HDL kolesterola u krvi čime se povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Restrikcija ukupnog unosa ugljikohidrata na između 20 i 60 g je glavna značajka dijete sa smanjenim unosom ugljikohidrata. Atkinsonova i South Beach dijeta su primjeri takvog dijetnog režima jer imaju strogo definirane dnevne unose ugljikohidrata.
Osnovni princip dijete s niskim glikemijskim indeksom je pridržavanje unosa uravnoteženog omjera nutrijenata i to 40% iz ugljikohidrata, 35% iz masnoća i 25% iz proteina. Takav dijetni pristup poseban naglasak stavlja na upotrebu namirnica niskog glikemijskog indeksa poput svježeg voća i povrća, a isključuje upotrebu namirnica visokog glikemijskog indeksa poput voćnih sokova, rafiniranih žitarica i slatkiša.
Dijeta s visokim udjelom proteina ograničava konzumaciju ugljikohidrata na unos između 20 i 60 g dnevno. Smanjeni unos ugljikohidrata se nadoknađuje povećanim unosom proteina i masti i upravo je ta činjenica probudila svijest o mogućim posljedicama takvog režima na zdravlje.
Određene dijete se mogu svrstati u skupinu poznatih komercijalnih dijeta koje su vrlo zastupljene i popularne, a odlikuje ih kombinacija restrikcije ukupnog kalorijskog unosa i pojedinih makronutrijenata. Neke se poznate dijete pridržavaju stručnih savjeta no, većina ih zastupa alternativna stajališta. Znanstvenici savjetuju kritičko pristupanje takvim dijetama zbog toga što ponekad pridržavanje ekstremnih režima prehrane može ozbiljno narušiti zdravlje. Stoga je, bez obzira na jednostavnost i nevjerojatne rezultate koje pojedina dijeta obećaje, procesu mršavljenja nužno pristupiti logički uz savjetovanje i nadzor stručne osobe.
Izvor: zdravobudi.hr
:(Još nema komentara