1
07.2010. oko 13 sati po lokalnom vremenu, nakon paklenog jutra, kao što obično i biva ponedjeljkom, uspjevam nakratko otvoriti meni najdražu Coolinariku i nemogu doći sebi od iznenađenja.
Dvije i pol godine sam ovdje sa vama lipe i lipi moji ali ipak nisam bila spremna na to što me je dočekalo.Mnoštvo privatnih poruka, prekrasnih sličica sa čestitkama i dobrim željama, pa čak i jedan video.BTW bako todebo i todebovci hvala vam, a posebno na tome da ste me dobrano pomladili, onih 17 godina vam nikad neću zaboraviti :) U agenciji gdje radim svi su me gledali kao u čudu kad sam stala naglas komentirati kao Mladen Delić,”ljudi moji ovo nije moguće”,pa zar je ovo sve samo za mene.Nisam vam uspjela svima odgovoriti odmah isti dan, potrudila sam se da odgovaram redom kako su čestitke dolazile i nadam se da se ne ljute na mene oni čije slike još nisam uspjela komentirati.Prošlo je već i tjedan dana, nemam puno slobodnog vremena da se družim sa vama, ali mi ne izlazi iz glave i kako da vam svima zahvalim.Ostajem bez teksta, a sam bog i moj muž,znaju da je to u mom slučaju jako teško.Lipe i lipi moji(a kad vam tako tepam, nemislim na vanjštinu, nego na onu unutarnju ljepotu svakog čovjeka)iz dubine ove moje duše mogu vam reći samo jedno veliko HVALA!
© Podravka d.d. 2003.—2012.
