Planine bismo mogli definirati kao uzdignute (više od 500 m) dijelove Zemljine kore. No, planine su mnogo više od pukih uzdignuća. Planine su kisik i pitka voda, bogatstvo šuma, dom brojnim ugroženim životinjskim i biljnim vrstama, mjesto susreta čovjeka sa samim sobom.
Istinski ljubitelji planina cilj i sadržaj planinarenja vide u užitku, izvrsno spajajući fizički i duhovni rast.Prema geološkom obilježju i starosti, planine dijelimo na stara i mlada gorja koja nastaju tektonskim procesima: endogenim i egzogenim.
Endogeni (unutarnji) procesi kojima nastaju planine jesu seizmička i vulkanska aktivnost, a egzogeni (vanjski) tektonski procesi erozija, tj. odnošenje zemlje uzrokovano kretanjem vode, denudacija ili ogoljavanje stijena zbog razlika temperatura, atmosferskih promjena i širenja korijena biljaka te korozija, tj. mehaničko oblikovanje stijena.
Sada, kada smo ponovili davno usvojeno gradivo o nastanku planina, uz čestitke za Dan čistih planina, pozabavit ćemo se hrvatskom i svjetskom planinskom stvarnošću.
Značenje i opasnosti koje vrebaju
Kao i Zemljini oceani i vlažne šume, planine su nužne za život, zauzimaju oko petinu svjetskog kopnenog područja i osnovni su životni oslonac čak desetini ljudske populacije.
Stoljećima su planine služile kao veliko skladište resursa poput pitke vode, energije i biološke raznolikosti, a o njezinoj svježoj vodi danas posredno ili neposredno ovisi više od polovine svjetskog stanovništva.
No, procesi globalizacije, urbanizacije i masovnog turizma prijetnja su planinskim zajednicama i izvorima koji o njima ovise. Rastući ekonomski pritisak uništava planinske ekološke sustave, dok "planinske ljude" suočava s rastućim siromaštvom i glađu.
Pustošenje šuma, neprikladna poljoprivreda i neplanski infrastrukturni razvoj (prekomjerna eksploatacija) te prijetnja klimatskih promjena pridonose narušavanju zdravlja okoliša i gubitku biološke raznolikosti.
Očuvanje planina
Na izlet u nepoznatu planinu ponesite zemljovid i kompas. Od ostale opreme važne su dobre planinarske gojzerice, kvalitetne čarape, kabanica i ruksak.Međunarodna godina planina, Svjetski dan planina, Dan čistih planina... samo su neke aktivnosti i pokušaji kojima se nastoji ukazati na značenje planinskih zajednica. To nije dovoljno, na zaštiti osjetljivih planinskih ekoloških sustava i unapređenju života ljudi u planinskim zajednicama trebalo bi raditi sustavno, polazeći od pojedinaca.
Dan čistih planina idealna je prilika za korisne ekološke aktivnosti:
- akcije čišćenja
- informativne aktivnosti
- ekskurzije vezane uz prirodu, okoliš, ekologiju
- planinarenje i organizirani polasci javnim ili alternativnim transportnim sredstvima (bicikl...)
- posjet i upoznavanje s planinarskim društvom.
Planinarska društva i njihov kodeks
Masovniji planinarski pokret nastao je u 19. stoljeću, a prvi planinarski pothvati razumijevali su isključivo kretanje prirodom, za razliku od današnjih širokih aktivnosti koje se protežu od planinarstva i alpinizma do speleologije i orijentacije u prirodi.
Planinarenje je na prvom mjestu način i stil života, a nakon toga i niz aktivnosti. Osnovni motivi za planinarenjem jesu čovjekova želja za vječnim kretanjem, upoznavanjem prirode, prostora i novih ljudi, osvajanjem novih vrhunaca, potreba za ravnotežom i zadovoljstvom. Istinski ljubitelji planina cilj i sadržaj planinarenja vide u užitku, izvrsno spajajući fizički i duhovni rast.
Kao i u svim drugim neformalnim i formalnim društvenim skupinama, postoje obrasci ponašanja koji planinare razlikuju od izletnika, a neka od pravila ponašanja u planini valjalo bi savjetovati svim posjetiteljima planina:
- planinari se pri susretu, kao i ostali posjetitelji planina, međusobno pozdravljaju
- tempo hoda prilagođava se najsporijem planinaru u skupini
- pružiti pomoć kome god pomoć u planini ustreba
- cilj planinarenja je cjelovit doživljaj prirode, a ne brzina osvajanja vrha
- izbjegavati buku u planini
- hodajući planinarskim stazama ukloniti sve prepreke, granje i kamenje
- ne trgati i uništavati biljke, grane i stabla, ne ometati i plašiti životinje
- ne ostavljati za sobom otpatke
- ne paliti vatru u šumu
- na svakom izletu učiniti barem nešto za prirodu.
Na izlet u nepoznatu planinu svakako sa sobom ponesite zemljovid i kompas. Od ostale opreme važne su dobre planinarske gojzerice, kvalitetne planinarske čarape, kabanica, ruksak, nož, baterija, šibice, voda, hrana i fotoaparat. Ako krećete na izlet dulji od jednog dana, sadržaj ruksaka bit će raznovrsniji.
Hrvatske planine
Osim nebrojenih prirodnih ljepota, Hrvatska je dijelom i planinska zemlja. Iako njezini vrhunci ne premašuju 2000 m, ističu se osebujnošću i kontrastima.
Većina planina u Hrvatskoj pripada dinarskom planinskom sustavu, građom od vapnenca i kraškim reljefom. Opreka su im planine u unutrašnjosti (bivši otoci Panonskog mora) - niže, šumovitije, po postanku starije i pristupačnije.
Spomenut ćemo najatraktivnija planinska odredišta:
- planine uz more - Učka i Ćićarija, Snježnik, Dinara, Biokovo, Kozjak, Mosor i Velebit
- otočne planine - vrhovi Brača (Vidova gora), Cresa, Lošinja, Hvara, Visa, Krka, Kornata
- Gorski kotar - Velika Kapela, Bijele i Samarske stijene, Bjelolasica, Bitoraj, Risnjak, Klek
- Samoborsko gorje, Žumberačko gorje i planine Hrvatskog zagorja
- Slavonske planine - Psunj, Papuk, Dilj i Krndija.
Nakon ove virtualne šetnje kroz planinski svijet, želimo vam svaki dan - Danom čistih planina, šuma, oceana, voda i jednostavno želimo da svojim svjesnim ponašanjem pridonesete da svijet bude čisto i za život primjereno mjesto.
