Majčino mlijeko prva je i najbolja hrana za bebu jer sadrži sve hranjive tvari (bjelančevine, masti, ugljikohidrate, vitamine i minerale) potrebne za njezin rast, a sastav mu se mijenja iz dana u dan prema zahtjevima djeteta.
Dojenje predstavlja jedinstveno iskustvo koje produbljuje odnos majke i djeteta i povoljno djeluje na emocionalni razvoj djeteta.Majčino mlijeko je jedinstvenog sastava za ljudsku vrstu, ne opterećuje dječji probavni sustav i bubrege te sadrži enzime koji olakšavaju probavu i druge vrijedne tvari (npr. imunoglobuline, mikrofage) koje djeluju kao zaštita protiv infekcija i smanjuju mogućnosti alergije. Besplatno je, uvijek na raspolaganju, optimalne temperature i sterilno pa je dijete hranjeno na bočicu izloženije riziku od zaraze mikroorganizmima koji uzrokuju proljev i povraćanje.
Ako vam dojenje teže ide, budite uporni i pokušajte ponovno. Možda vas ovih nekoliko znanstveno dokazanih činjenica obodri da prerano ne odustanete od dojenja:
- Ne postoji zamjena za kolostrum (mlijeko koje se stvara prvih nekoliko dana nakon poroda) koji ima jedinstven sastav - sadrži bjelančevine (imunoglobuline i antitijela) koje štite dijete od infekcija u prvim mjesecima života.
- Zrelo mlijeko (javlja se nakon prvog mjeseca dojenja) nema isti sastav na početku i pri kraju podoja. Na početku je više vodeno i prozirno (što nikako ne znači da je "slabo"), a pri kraju je bogato mastima (nezasićenim masnim kiselinama) koje daju energiju. Smatra se da "mehanizam kontrole debljanja" djece koja se h rane majčinim mlijekom leži baš u masnoćama (iz mlijeka pri kraju podoja) koje daju sitost pri dovoljnoj količini posisanog mlijeka. Kod hranjenja umjetnim formulama – industrijskim pripravcima - teže je odrediti koliko je djetetu potrebno pa lakše dolazi do porasta težine iznad normalne za djetetovu dob.
- Mliječni šećer - laktoza (najzastupljeniji ugljikohidrat u majčinu mlijeku) zadovoljava oko polovicu dnevne djetetove potrebe za energijom, poboljšava apsorpciju kalcija i povoljno djeluje na crijevnu sluznicu.
- Ako se majka normalno hrani, majčino mlijeko sadrži sve potrebne vitamine i minerale, a manjak vitamina D (koji se u mlijeku nalazi u nižoj koncentraciji) regulira se davanjem preparata vitamina D (u kapima) dojenčetu tijekom prve godine života i izlaganjem djeteta suncu barem 30 minuta tjedno. Koncentracija željeza u majčinu je mlijeku općenito niska, ali se željezo iz majčina mlijeka dobro apsorbira pa je obično dovoljno za prvih 4 - 6 mjeseci. Tada se preporučuje pregled krvi dojenčeta i po potrebi davanje preparata željeza ili obogaćene hrane.
I ono najljepše, dojenje predstavlja jedinstveno iskustvo koje produbljuje odnos majke i djeteta čime povoljno djeluje na emocionalni razvoj djeteta.
Sve prednosti majčina mlijeka pokazuju se tek nakon što se dijete doji najmanje 4 - 6 mjeseci.
Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije:
- Dojiti na "zahtjev" djeteta - što je kod novorođenčeta obično oko 6 do 10 obroka dnevno, a nakon 2. mjeseca starosti oko 5 do 6 obroka dnevno.
- Podoj ne treba biti duži od 20 minuta.
- Preporuča se isključivo dojenje djeteta do 6. mjeseci starosti te nastavak dojenje uz odgovarajuću dohranu što duže vrijeme (do 1. - 2. godine).
Umjetna prehrana dojenčadi
U slučaju da se iz bilo kojeg razloga (medicinskog ili nekog drugog) odlučite za hranjenje na bočicu, ne hranite svoje dojenče nerazrijeđenim kravljim mlijekom prije navršene prve godine života.
Kravlje mlijeko u odnosu na majčino sadrži:
- tri puta više proteina koji se teško probavljaju u još nerazvijenom probavnom sustavu dojenčeta i opterećuju bubrege;
- puno više minerala koji opterećuju bubrege;
- više zasićenih masnih kiselina koje nadražuju crijevo i slabije se probavljaju od majčina mlijeka.
Zato se preporučuje korištenje industrijskih mlijeka za dojenčad, tj. adaptiranih (koriste se u prvim mjesecima života) i djelomično adaptiranih mlijeka ( koriste se uz dohranu). Tijekom tehnološkog procesa mijenja se kvaliteta i količina hranjivih tvari tako da se kemijski sastav kravljeg mlijeka što više prilagodi majčinom da može zadovoljiti nutritivne potrebe dojenčadi.
Na što treba obratiti pažnju
- Kućni pripravci (razrijeđeno kravlje mlijeko, domaće sojino mlijeko, rižina sluz i sl.) nikako ne mogu zamijeniti majčino mlijeko niti industrijske pripravke za dojenčad jer ne sadrže pravilan omjer bjelančevina, masti, ugljikohidrata i vitamina i minerala potrebnih djetetu tijekom prve godine.
- Postoje i industrijska mlijeka na bazi soje (sojino mlijeko) i hipoalergena mlijeka (industrijski pripravci obrađeni tako da smanjuju mogućnost pojave alergija).
- Većina industrijskih mlijeka obogaćena je željezom jer se povećana učestalost anemije dojenčadi povezivala sa sličnim proizvodima koji nisu bili obogaćeni željezom.
Dohrana dojenčadi
Sve što se daje dojenčetu a nije mlijeko smatra se dohranom.
Meso se uvodi u prehranu prvo kao mesna juha koja se miješa s povrćem, tjesteninom i žitaricama, a poslije kao pasirano i usitnjeno meso.
U prvoj godini života bebe rastu brže nego ikada kasnije u životu: u dobi od oko 4 mjeseca udvostruče svoju tjelesnu težinu, a do prvog rođendana je utrostruče. To ukazuje na važnost kvalitete prehrane u toj prvoj godini djetetova života jer ona direktno utječe na zdravlje, rast i tjelesnu težinu.
Između 4. i 6. mjeseca starosti, dojenče je sposobno prihvatiti i drugu hranu osim mlijeka. Rana dohrana (prije 4. mjeseca starosti) ne donosi nikakve prednosti, nego povećava mogućnost pojave alergija na hranu kod djece, a nakon 6. mjeseca samo mlijeko više ne može zadovoljiti povećane prehrambene potrebe djeteta.
Redoslijed uvođenja pojedinih namirnica ovisi u najvećoj mjeri o tradiciji i nije bitan za djetetovo zdravlje. U zapadnim zemljama započinje se žitnim kašicama pa se onda uvodi voće i povrće.
Redosljed uvođenja namirnica
- Započeti dohranu voćnim sokovima i voćnim kašicama. Prvo se počinje s jabukom, kruškom, bananom, breskvom, marelicom..., nakon 7. mjeseca s jagodama, kupinama, borovnicama, a tek nakon 10. mjeseca s citrusima (limun, mandarina, naranča, grejp) koji mogu izazvati alergijske reakcije. Voće se oguli, odstrane mu se koštice, skuha se na pari ili u malo vode, peče u pećnici i propasira ili ponudi svježe usitnjeno mikserom.
- U prehranu dojenčeta nakon voća, postupno treba uvesti juhe i variva od povrća. Mrkva, krumpir, bundeva, tikvica, cvjetača, brokula i dr. povrće kuha se s malo tekućine ili na pari te dobro usitni mikserom ili propasira. Kašicama se može okus popraviti dodatkom mlijeka koje dojenče inače pije, brašna ili krupice koji će ugustiti varivo ili malo šećera. Tijekom prve godine povrće se ne soli niti se stavljaju začini. Mahunarke (grah, slanutak, leća, soja...) se uvode kasnije, i to u vrlo malim količinama, oko desetog mjeseca jer su teže probavljive.
- Nakon voća i povrća u prehranu dojenčeta treba uvesti žitarice, tj. žitne kašice na mlijeku. Počinje se uglavnom rižinim pahuljicama, kukuruznom krupicom i pahuljicama koje se miješaju s majčinim ili adaptiranim mlijekom u rjeđe kašice, a ako se u dohranu krenulo nešto ranije, tek nakon navršenih 6 mjeseci se uvode žitarice s glutenom i njihove prerađevine (tjestenina) - pšenica, zob, raž, ječam. Ako koristite zrna riže, zobi, kukuruza ili ječma, namočite ih preko noći, usitnite ih u mikseru i kuhajte dok ne budu posve mekana. Sitnu kuhanu tjesteninu, rižu, mekani kruh i krekere možete početi davati kada dijete počne žvakati.
- Nakon što je dijete prihvatilo pojedinačne namirnice, one se mogu početi kombinirati u obroku, npr.: voće i povrće (npr. jabuka i mrkva), žitne kašice s voćnim pireom (npr. rižine pahuljice i jabuka) ili umiješati žitarice u variva od povrća ( npr. kukuruz s tikvicama).
- Meso se uvodi u prehranu dojenčeta nakon 7. mjeseca. Prvo kao mesna juha koja se miješa s povrćem, tjesteninom i žitaricama, a poslije kao pasirano i usitnjeno meso. Mlado, nemasno pileće, pureće meso, potom kunić i mlada teletina najbolji su izbor za početak. Bijela riba, tamno meso peradi i junetina daju se od 8. mjeseca života, a plava riba, svinjetina i suhomesnati proizvodi ne prije prvog rođendana.
- Mliječni proizvodi: kravlji sir, jogurt i vrhnje, uvode se u prehranu nakon navršenih 8 mjeseci kao samostalni obroci ili kao dodatak kašicama od voća (jogurt, sir) ili varivima od povrća (vrhnje).
- Žumance se daje nakon 8. mjeseca života, i to samo tvrdo kuhano jer se lakše probavlja, a bjelance tek nakon prve godine.
- Sušeno voće (smokve, marelice, grožđice i dr.) kao koncentrirani izvor kalorija predstavlja prikladnu i ukusnu namirnicu za djecu kada počnu žvakati hranu.
Orašasti plodovi (orah, lješnjak, badem, kikiriki...) i njihovi maslaci (kikiriki maslac, maslac od lješnjaka...) potencijalni su alergeni pa se ne trebaju uvoditi prije navršene 1, 5.-2. godine života djeteta. Isto tako zbog opasnosti od gušenja ni u kojem slučaju ne nudite dijete ispod 3 godine kikirikijem, lješnjacima, orasimabez da ste uz njih i pazite da su mirna kad jedu.
- Med je proizvod koji može izazvati alergije (a u nekim slučajevima može sadržavati i opasnu bekteriju koja izaziva botulizam) pa se ne bi trebao uvoditi u prehranu prije navršene 1. godine djeteta, posebno ako u je obitelji neko alergičan na njega.
Savjeti za dohranu
Preporučuje se da dječja hrana pripremljena kod kuće bude nezačinjena, dobro kuhana, usitnjena ili pasirana i pripremljena u čistim uvjetima. Valja koliko je god moguće izbjegavati meso životinja koje su uzgajane uz pomoć antibiotika, hormona..., kao i voće i povrće koje je umjetno gnojeno ili prskano ili raste u neposrednoj blizini prometnica (odnosno, ako nemate vlastiti vrt, preporučuje se kupovati hranu iz organsko-biološkog uzgoja).
Gustoću hrane uskladite s mogućnostima djeteta odnosno s pojavom zubi.
Industrija nudi velik izbor gotove dječje hrane pogodne za dohranu dojenčadi. Sirovine koje služe za pripremu dječjih kašica u pravilu su kvalitetne i kontroliranog podrijetla, a proizvodi pripremljeni bez dodatka konzervansa ili štetnih tvari. Stoga ih mnogi roditelji koriste za prehranu svojeg djeteta. Važno je uvijek obratiti pozornost na ono što piše na deklaraciji.
- Dohranu započnite s malom količinom hrane, bez prisile i kada je dijete zdravo i odmorno. Budite strpljivi, dijete se mora naviknuti na novi način hranjenja žličicom.
- Nova se namirnica uvodi u razmacima od nekoliko dana da bi se vidjelo podnosi li je dijete dobro ili se pojavila moguća alergijska reakcija.
- Ako je netko u obitelji alergičan na namirnice kao što su jaja, limun, naranča, grejp jagode, riba, kravlje mlijeko, pšenica..., one se ne uvode u prehranu prije prvog rođendana.
- Ako dojite, nastavite dojenje uz dohranu što duže jer su djetetu do 1. godine potrebna barem 2 - 3 mliječna obroka dnevno, samostalna ili u kombinaciji s voćnim ili žitnim kašicama. Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je nastaviti s dojenjem uz dohranu do 2. godine djeteta.
- Kada započnete s dohranom, djetetu između obroka ponudite prokuhane vode u šalici ili čaši.
- Ako dijete odbija neku namirnicu, ponudite mu je opet za nekoliko dana ili je pripremite u kašicu kojoj ste dodali malo mlijeka koje dijete inače pije.
- Kašicama, juhama i varivima od povrća i žitarica slobodno dodajte jednu žlicu (najbolje hladno prešanog) biljnog ulja (suncokretova, sojina ili maslinova) koja su važan izvor nezasićenih masnih kiselina i vitamina topljivih u mastima (A, D, E i K), a daju i osjećaj sitosti.
- Gustoću hrane uskladite s mogućnostima djeteta (s pojavom zubi). Glatke kašice bez grudica ponudite djetetu starosti do 6 mjeseci. Ako se u peleni redovito nalaze čitavi komadići hrane, još nekoliko tjedana pravite kašice. Namirnice samljevene ili izgnječene vilicom tako da izgledaju kao kravlji sir ponudite nakon navršenih 6 - 8 mjeseci, a sitne komadiće (sitna tjestenina, riža, mljeveno meso...) i hranu u štapićima (mrkva, jabuka narezana na štapiće) nakon 8 do 9 mjeseci. Nakon 10 - 12 mjeseci vaše dijete jede većinu onoga što jede i ostatak obitelji, ali isjeckano na komadiće.
- Nemojte dodavati sol i začine jer maloj djeci mogu oštetiti bubrege. Također izbjegavajte suhomesnate proizvode, jako začinjenu i masnu hranu.
