Što trenutno radite? Ne pitamo vas tek tako već vam želimo reći da sve što radite: jedete, razgibavate se ili čitate, potiče biokemijske reakcije na staničnom nivou u sprezi s vašim genima. Moderna se disciplina koja nastoji dešifrirati kako hrana koju jedemo djeluje na funkcioniranje naših gena zove nutrigenomika, a poveznica je među genetikom, molekularnom prehranom, molekularnom medicinom i molekularnom biologijom, farmakogenomikom i bioinformatikom.
Što je nutrigenomika, a što nutrigenetika
Istraživanja vezana uz
hranjive tvari su se zadnjih godina razvijala i evoluirala od epidemiologije do
genetike te su pozornost skrenula na svakodnevnu interakciju prehrane, gena i
životnog stila. Nutrigenomika je
znanost o djelovanju hranjivih tvari (nutrijenata) na ekspresiju gena dok nutrigenetika,
njena podvrsta, nastoji rastumačiti zašto hrana i načini prehrane imaju
različiti učinak na pojedince.
Budućnost prehrambene industrije možda upravo leži u odgovaranju na
individualne potrebe pojedinaca i plasiranju proizvoda koji će zadovoljiti te
iste potrebe.
Koncept nutrigenomike zasniva se na pretpostavkama da tvari iz hrane utjecajem na određene gene mogu
djelovati na razvoj oboljenja te da je učinkovitost prehrambenog režima i
dijete ovisna i o genetskoj osnovi pojedinca kao i zdravstvenom stanju.
Dakle, genetske predispozicije za razvoj bolesti možemo umanjiti ciljanom prehranom. Danas se ta spoznaja primijenjuje u prevenciji i liječenju srčano-krvožilnih bolesti, artritisa, osteoporoze, Alzheimerove bolesti, različitih vrsta raka i dijabetesa.
Personalizirana prehrana
Proces personalizacije u medicini već neko vrijeme osvaja svijet, a nije novost ni u prehrambenoj industriji. Novost su saznanja o utjecaju prehrane na genetiku i nova istraživanja koja dokazuju da svi organizmi ne reagiraju podjednako na istu vrstu hrane. Pojednostavljeno, što je dobro za jednoga nije nužno dobro i za drugog. Personalizirana prehrana ili još laskavije, tailor-made dijeta, koncept je koji bi trebao prilagoditi prehranu našim individualnim potrebama, optimizirati naše zdravlje i umanjiti rizik obolijevanja od raka, dijabetesa ili infarkta.
Prema tim spoznajama budućnost prehrambene industrije možda upravo leži u odgovaranju na individualne potrebe pojedinaca i plasiranju proizvoda koji će zadovoljiti te iste potrebe. Stoga ne čudi da već mnogi posežu za dostupnim i raširenim genetskim testovima koji za "samo" nekoliko stotina eura/dolara "iscrtaju karte" naših gena iz kojih se onda može izračunati (vrlo) približan rizik za obolijevanje od određenih bolesti i odrediti vlastiti individualan prehrambeni plan baziran na genetskom materijalu. Testovi su najrašireniji u Americi gdje su dostupni u privatnim klinikama i na internetu.
Moramo napomenuti da je kompanija Sciona 2001.g. prva lansirala nutrigentske testove i ponudila savjete o primjeni prehrane i životnog stila na genetske "slabe karike". Danas Scionu u nutrigenetskim testovima slijede brojne kompanije primjerice Genelex, Market America, Suracell i druge.
Kritičko oko
Naravno, nije sve crno-bijelo. Koncept personalizirane prehrane u skladu sa spoznajama nutrigenetike zvuči izvrsno izuzevši da:
- vrijednost hrane podložna je visokim varijacijama,
- zdravstveni efekti nisu trenutačni, odnose se više na prevenciju nego na liječenje i zahtijevaju određeno predznanje i disciplinu u primjeni,
- bolesti su obično pod utjecajem brojnih gena, a funkcije mnogih od tih gena još nisu definirane,
- testovi koji su trenutno u prodaji su vrlo skupi, a u njihovom tumačenju su zamijećeni "propusti".
Kritičari genetskih testova pripisuju veliki štetni potencijal i zlouporabu takvih testova za stimulaciju prodaje suplemenata i prehrambenih dodataka. Prema tvrdnjama kompanija koje prodaju testove savjeti koje pružaju na osnovi rezultata testa prilagođeni su upravo individualnim genetskim potrebama. Mnogi kritiziraju da se takva dopunska prehrana ne razlikuje puno od multivitamina dostupnih u marketima ili ljekarnama. A jesmo li spomenuli činjenicu da je za takve "personalizirane" suplemente potrebno godišnje izdvojiti i do 2.000 dolara?
Ipak, osnovna zamjerka nije na genetskim testovima već na interpretaciji njihovih rezultata. Postoji i moralna dilema tj. uslijed tumačenja rezultata testa bi se oni koji imaju "dobre gene" mogli opustiti dok bi "nepovoljni geni" mogli izazvati štetnu paniku kod nositelja.
Nakon svega navedenog možete odahnuti jer su Europska Unija, Australija i Kanada genetsko testiranje stavile pod lupu i nastoje standardizirati njihovu regulaciju. Nutrigenetski se testovi smatraju "lifestyle" testovima jer nisu zasnovani na kliničkim tvrdnjama.
Budućnost prehrane
Kako su već sada dijetne intervencije strateški usmjerene prema pojedincima u pokušaju prevencije bolesti, a tržište prehrambenih dodataka i hrane polako prilagođava svoj poslovni model novim saznanjima i djelovanju hrane i nutrijenata na suzbijanje i aktivaciju različitih gena, pitamo se je li nutrigenomika samo trend ili bitna prehrambeno-zdravstvena prekretnica? Jedno je sigurno: kvaliteta rezultata ovisit će i o njenim autorima, a testovi trebaju biti u korak sa znanošću, a ne ispred nje. Naime, upitno je što s rezultatima testova koje još nismo sposobni tumačiti.
Dok nutrigenomika ne postane naša svakodnevica, na nama je da jedemo zdravo, raznovrsno, dobro, izbjegavamo šećer, masnoću i puno se krećemo. Ali, to smo već odavno usvojili, zar ne? Uz te naputke, razgovor s liječnikom o našoj obiteljskoj anamnezi, pregled i nekoliko krvnih pretraga mogli bismo imati podjednak učinak kao kod nutrigenetskih testova. Plemenitim se i preciznim rezultatima nutrigenetskih testova nadamo u skorijoj budućnosti.
Na izvorima i informacijama se zahvaljujem dr. sc. Ireni Hreljac, znanstvenici na području biokemije i molekularne biologije.
