Na jugu Kine jede se juha s dugim rezancima, koji simboliziraju dug život. Poslije večere ne smije se otići rano na spavanje da se ne propusti sreća.
Novu godinu po lunarnome kalendaru Kinezi nazivaju Praznik proljeća, tj. Chun jie [čun đie]. To je najveći kineski praznik, koji ne pada na isti dan svake godine nego između 20. siječnja i 20. veljače po našem kalendaru. Kinezi inače službeno proslavljaju i Novu godinu 1. siječnja, ali ne tako bučno i svečano kao lunarnu, važan obiteljski praznik koji svaki Kinez nastoji provesti u roditeljskome domu. Budući da mnogi ljudi žive izvan zavičaja, lako je zamisliti kakve gužve nastaju u željezničkom, zračnom i cestovnom prometu uoči Praznika proljeća. Da se u Europi narod počne premještati u tim količinama, pomislili bismo da je u pitanju nova seoba naroda.
Danas grad i selo ne slave jednako. U gradovima je tiše, nema pucanja petardi i raketa, a to je jako važno. Što duža i bučnija paljba poželjna je jer bolje tjera zle duhove i privlači dobra božanstva. Papirnate petarde s fitiljem u upotrebi su od 11. stoljeća kao obveza za novogodišnju ceremoniju. Na Staru godinu kuća se detaljno čisti, na prozore i vrata lijepe se trake s lijepim željama ili bogovima bogatstva, sreće i zdravlja. Niti jedna vrata ne smiju ostati bez lijepih želja. U gradovima vrlo je popularno na vrata nalijepiti "fu" (znak/slovo kineskoga pisma), koje znači sreću, a u sobama se slavi samo bog bogatstva.
Trpeza će biti u skladu s mogućnostima: riba, svinjetina, govedina, tijesto, voće. Na sjeveru Kine cijela se obitelj okuplja oko stola u zajedničkoj pripremi obaveznog jela jiao zi [điao zi], jastučića od tijesta punjenih mesom i povrćem koji simboliziraju sreću i dobitak u obitelji. Na jugu Kine obavezna je juha s dugim rezancima, koji simboliziraju dug život. Poslije večere ne smije se otići rano na spavanje da se ne propusti sreća. Isto tako treba rano ustati jer kažu: "Ako ustaneš rano na Novu godinu, rano ćeš se i obogatiti." Ujutro članovi obitelji razmjenjuju poklone. U davna vremena poklanjali su se srebrnjaci, zlatnici, bakrenjaci umotani u crveni papir, danas se kupuju crvene kuvertice na kojima su zlatnim slovima ispisane lijepe želje, u njih se stavlja novac i poklanja djeci, mladencima...
Autor:
Zlata Merlin
