Celijakija nije rijetka bolest

Celijakija je kronična autoimuna bolest koju karakterizira nepodnošljivost organizma na gluten - bjelančevinu pšenice, ječma, raži i zobi.

Vjeruje se da više od milijun Europljana boluje od celijakije ili glutenske enteropatije. Na jednog dijagnosticiranog oboljelog najmanje je sedam neprepoznatih. Znanje o celijakiji i održavanju zdravlja kod te je bolesti na izrazito niskoj razini. Prepoznavanje celijakije, tj. razina kliničke sumnje posebno je izražen problem u Hrvatskoj. Bolest zahvaća sve dobne skupine, oba spola, a može se javiti već u dojenčadi ili pak u odraslih. Razni simptomi te bolesti dugo mogu biti prikriveni.

Neliječena celijakija može biti povezana s ozbiljnim zdravstvenim komplikacijama. Oštećenje sluznice tankog crijeva koje traje može rezultirati razvojem vrlo teških i za život opasnih bolesti crijeva kao što su karcinom crijeva i maligni tumor limfnog tkiva crijeva tzv. limfoma.

Stručnjaci ističu (dr. Irena Slavić) da u Hrvatskoj na oko 85 osoba jedna boluje od celijakije. Problem je što se na otprilike 500 osoba u Hrvatskoj dijagnosticira samo jedna oboljela osoba. Drukčije je stanje u susjednim zemljama. Italija, primjerice, bilježi 1 oboljelog na 85 osoba, Slovenija 1 na 100, Mađarska 1 na 90. Bolje poznavanje bolesti i točniji postupci za njezino dijagnosticiranje pridonose njezinu češćem otkrivanju.

Simptomi bolesti

Celijakija ili glutenska enteropatija najčešća je kronična gastroenterološka autoimuna bolest koju karakterizira nepodnošljivost organizma na gluten - bjelančevinu pšenice, ječma, raži i zobi. Pojavljuje se kod genetski sklonih pojedinaca kojima jelovnik sadrži gluten, ali i kao posljedica stresa ili infekcija. Rezultira oštećenjem sluznice tankog crijeva, smanjenjem lučenja nekih hormona, otežanom probavom bitnih nutritivnih sastojaka te razvojem vrlo teških i za život opasnih bolesti.

Celijakiju češće susrećemo u bolesnika koji pate od nekih drugih nasljednih bolesti kao što su Downov sindrom, Turnerov sindrom, Wiliamsov sindrom, neke prirođene srčane greške i dr.

Tipični simptomi bolesti kod "jasne" simptomatske celijakije mogu biti dugotrajni proljev ili mnogobrojne obilne stolice, nenapredovanje na tjelesnoj težini, gubitak teka, nadutost trbuha te slabo razvijeni mišići. Kako se simptomi bolesti najčešće javljaju nekoliko tjedana ili mjeseci nakon uvođenja prehrane pšenicom, ječmom ili raži, mali su bolesnici u prvim mjesecima života zdravi i normalno se tjelesno razvijaju.

Jedini simptom bolesti u bolesnika s netipičnim oblicima celijakije može biti slabokrvnost zbog nedostatka željeza koja uporno traje unatoč dugotrajnom liječenju. Nizak rast veće djece ili adolescenata također može biti jedini simptom bolesti. Ako se bolest na vrijeme dijagnosticira te otpočne bezglutenska dijeta, normalizira se i lučenje hormona rasta.

Kožna celijakija ili herpetiformni dermatitis oblik je bolesti karakteriziran pojavom sitnijih mjehurića na koži koljena, laktova i bedra bolesnika. Celijakija se može očitovati i slikom psorijaze te gubitka kose dijela vlasišta ili čak cijelog vlasišta.

Nadalje, celijakija se može manifestirati slabijom plodnošću oboljele osobe, znakovima srčane bolesti kao što su upala srčane ovojnice – perikarditis te proširenje srca sa znakovima popuštanja njegove funkcije. Postoje i neke endokrinološke bolesti koje mogu biti posljedica nepodnošljivosti glutena, kao što je smanjena ili pojačana aktivnost štitnjače.

Poremećaj u razvoju zubne cakline nalazi se u 30 posto neliječenih bolesnika. Bolesnici koji pate od celijakije mogu oboljeti od šećerne bolesti, autoimune upale štitnjače, autoimune upale jetre, autoimune upale sluznice želuca, oštećenja nadbubrežne žlijezde i dr.

Neurološki poremećaji bolesnika koji pate od celijakije su pojava epilepsije, cerebelarne ataksije, polineuropatije i teške miastenije. Bezglutenska dijeta i ovdje može imati presudnu ulogu u nestanku simptoma bolesti.

Sumnju na celijakiju u 80 posto točnosti otklonit će nam krvni test antitijela na gluten, kao i tkivna transglutaminaza ili utvrđivanje genetske predispozicije. Za točnu dijagnozu nužna je biopsija sluznice tankog crijeva.

Hrana kao lijek

Bezglutenska prehrana je zdravstvena prehrana koja isključuje gluten koji je protein pšenice, raži, ječma, zobi i botaničkih srodnika ovih vrsta kao što su Pira, Farina, Semolina, Triticale. Za oboljele od celijakije štetno je brašno spomenutih žitarica i sve namirnice od brašna - kruh, tjestenina te razna industrijska hrana.

Ukoliko se ne liječi kako treba, celijakija može biti povezana s ozbiljnim zdravstvenim komplikacijama.

Problem je održavanje striktne bezglutenske dijete jer gluten je u industriji popularan dodatak za zgušnjavanje ili podloga za boje i arome koje se dodaju u proizvode široke potrošnje. Namirnice također mogu biti kontaminirane glutenom tijekom proizvodnje ili pakiranja. Za održavanje dijete prijeko je potrebno znati koja hrana u svojem sastavu sadrži gluten, a koja ne sadrži.

Bezglutenska dijeta nije nimalo štetna za organizam. Gluten kao protein nije esencijalan i aminokiseline koje ga čine zamjenjive su brojnim drugim prehrambenim izvorima. Uzimanjem hrane bez glutena niste lišeni niti jednog važnog nutritivnog sastojka, niti vitamina i minerala koji se ne bi mogli nadoknaditi drugom hranom.

Uz striktnu bezglutensku dijetu stanje organizma potpuno se normalizira. I za ovu dijetu vrijede osnovna pravila pravilne prehrane koja vrijede i za zdrave osobe.

Priprema bezglutenske prehrane nije teško ostvariva, ali zahtijeva promjene ustaljenih prehrambenih navika. Temelji se na točnoj informiranosti, pravilnom izboru namirnica, pozornosti prilikom pripreme i posluživanja hrane.

Bezglutensko kuhanje identično je normalnom kuhanju. Mnoga se jela mogu pretvoriti u bezglutenska bez ikakvih poteškoća ako se upotrebljavaju prirodno bezglutenske namirnice.

Mnogi dijelovi nekog obroka mogu se pripremiti tako da su bezglutenski, a da se pritom ne gubi na okusu:

• Umaci se mogu zgušnjavati škrobnim brašnom ili krumpirom. Čak se i priprema holandskog umaka može pripremiti na takav način. Gotova sredstva za zgušnjavanje umaka često su bez glutena.
• Kroketi ili nabujci također će se dobro vezivati krumpirovim, škrobnim ili kukuruznim brašnom.
• Kod pripreme ribljih jela može se upotrijebiti čisto kukuruzno brašno.
• Povrće se može pripremati i bez umaka s brašnom. Okus pojedinog povrća osobito će doći do izražaja kada se stavi samo na maslac.
• Juhe, žličnjaci, odresci od krupice ili puding od fine kukuruzne ili rižine krupice bit će jednako dobra jela poput onih pripremljenih od pšenične krupice.

Danas jedina terapija bolesti jest striktna bezglutenska dijeta za cijeli život. Uvođenjem takve prehrane crijevna sluznica se opravlja i simptomi koji su tome prethodili nestaju. Osoba koja je na striktnoj bezglutenskoj prehrani može biti zdrava kao i drugi ljudi.

Bezglutenska zdravstvena dijeta isključuje iz prehrane proizvode koji sadrže i najmanje količine (>0, 002 ppm) glutena. Potrebno je striktno paziti pri izboru namirnica za prehranu. Prehranu bez skrivenih izvora glutena nije jednostavno provoditi. Poteškoću stvara što se gluten može skrivati u aditivima, konzervansima i različitim stabilizatorima hrane. Može se nalaziti u procesuiranoj hrani, lijekovima i nekim sredstvima za održavanje higijene usta. Opasnost postoji i od kontaminacije hrane glutenom.

Istraživanja celijakije

Kako bi se naglasio problem celijakije, Europska unija izdvaja sredstva za program istraživanja celijakije (u sklopu Petog /EC/ okvirnog programa). Projekt celijakijskog okupljanja u Europskoj uniji, koji je započeo 1. siječnja 2000. godine, koordinira Europska udruga industrije žitnog škroba (AAC) i ujedinjuje istraživanja iz 16 europskih laboratorija u sedam različitih zemalja. Znanstveni podaci i analize različito shvaćenih aspekata ove bolesti, kojima se bavi ovo istraživanje, pridonosit će nalaženju boljih rješenja za one koji pate od ove bolesti.

O razlozima i posljedicama nepodnošenja glutena trenutačno raspravlja nekoliko skupina europskih stručnjaka uključenih u problematiku regulacije povezane s hranom. U tom kontekstu, program istraživanja celijakije fokusirat će se na mjere prevencije ove bolesti na europskoj razini te praćenje njezinih genetskih i bioloških sastavnica.

Autor:
Ružica Lah, predsjednica Hrvatskog društva za celijakiju

Podravkini proizvodi bez glutena

Podravka d.d. oblikovala je popis proizvoda iz svojeg asortimana za koje je, s obzirom na sastav, što je i potvrđeno specifičnim analizama za ispitivanje sadržaja glutena, utvrdila da ne sadrže gluten. Sadržaj glutena u hrani bez glutena može biti najviše 20 mg/kg suhe tvari namirnice.

Podravka d.d. nema namjensku proizvodnju bezglutenskih proizvoda. Svi proizvodi na popisu, proizvodi su iz redovitog proizvodnog asortimana Podravke d.d.

Kako bi se osiguralo da proizvodi na listi odgovaraju utvrđenju bez glutena, Podravka d.d. provodi monitoring sadržaja glutena.
U slučaju da se tijekom monitoringa utvrdi prisustvo glutena, Podravka d.d. će bez odlaganja ažurirati popise proizvoda.

Izmjene i dopune liste vršit će se s obzirom na izmjene u proizvodnom asortimanu.
Datum zadnje izmjene - 24. travnja 2012.