Geografski položaj
Bosna i Hercegovina smještena je na Balkanskom poluotoku, površine 51.129 km² koja na zapadu i sjeveru graniči s Hrvatskom, na istoku sa Srbijom, jugoistoku i jugozapadu s Crnom Gorom, a na jugu s Jadranskim morem. Prijevoj Ivan Sedlo (959 m) koji se nalazi između planina Bitovnje i Bjelašnice povezuje dvije velike geografske cjeline države, naseljeniju šumama i obradivim zemljištem na sjeveru i manju, krševitu Hercegovinu na jugu. Klima je pretežno kontinentalna.
Povijesni utjecaj
Kulturna, religijska i prirodna raznolikost na relativno malom prostoru Bosne i Hercegovine od samih početaka rezultira previranjima, ali i bogatstvom te tvori specifičan politički, ekonomski i kulturni prostor. Država Bosna naseljena je još u doba neolita. Tijekom svoje burne povijesti je pod utjecajem Bizanta, Mađarske te susjeda Hrvatske i Srbije. 1463. g. Bosna pada pod tursku vlast, a 1878. pod Austro-Ugarsku. Dana 28. lipnja 1914. u Sarajevu je ubijen prijestolonasljednik Franjo Ferdinand, nakon čega započinje 1. svjetski rat.
Posebno zadovoljstvo predstavljaju meze sa suhim domaćim mesom, kobasicama, sirom, kajmakom, ukiseljenim povrćem, domaćim pogačama...Po završetku rata, a od 1918-1941. Bosna i Hercegovina se nalazi u sastavu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije Kraljevine Jugoslavije, a od 1943. g. u sklopu SFRJ. Bosna i Hercegovina je proglasila suverenost u listopadu 1991. godine, a 1992. je uslijedio referendum za razdruživanje od Jugoslavije. Nova ratna previranja započinju 1993., a završavaju 1995. Daytonskim sporazumom. Danas Bosnu i Hercegovinu sastavljaju dva entiteta: Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska. Federacija BiH se nadalje dijeli na 10 kantona.
Karakteristike kuhinje
U Bosni i Hercegovini se pripremi hrani, pića i uživanju u njima posvećuju vrlo ozbiljno. Fast food gotovo ne postoji izuzevši ćevabdžinice i "burek-salone", a i oni bi se mogli tumačiti kao svojevrsna slow food okupljališta. Sva hrana se u Bosni priprema polagano i isto tako u njoj uživa uz obavezno dobro društvo i razgovor. Obroci su obilni, najčešće se sastoje od mesa, povrća i mliječnih prerađevina, a začini se koriste u umjerenim količinama. Jela se uglavnom pirjaju i kuhaju, a deserti, kava i žestica nezaobilazan su dio rituala jedenja.
Posebno zadovoljstvo za goste predstavljaju meze sa suhim domaćim mesom, kobasicama, sirom, kajmakom, ukiseljenim povrćem, domaćim kruhom, pogačama i drugim namirnicama.
Tipične namirnice
- Povrće: kupus, patlidžani, rajčice, tikvice, luk, mahune, poriluk, paprike, krumpir, krastavci...
- Mliječni proizvodi: kajmak, kiselo mlijeko, pavlaka i vrhnje...
- Meso: janjetina, teletina/govedina/junetina, ovčetina, svinjetina
- Ribe: pastrve, šaran, som i druge riječne ribe
- Voće: šljive, jabuke, kruške, dunje, razno slatko, džemovi, domaći pekmez od drena i dr.
Bosanski specijaliteti:
- Predjela: cicvare, popare, hladne plate - meze
- Čorbe: begova, sarajevska, tarhana čorba, višegradska, starigradska, povrtna čorba, bosanski đuveč
- Ćevapi: hadžijski ćevapi, šiš ćevapi, pileći, teleći ćevapi te pljeskavice
- Suhomesnati proizvodi: dimljeno meso, slanina, kobasice
- Burek i pite - zeljanica, sirnica, kljukuša, maslenica, krumpiruša
- Sarma, sarma japrak (s listovima vinove loze)
- Sataraš, paprika punjena krumpirom, buranija
- Musaka (tikvica, plavih patlidžana) i kvrguša
- Pogače: bosanska pogača, somun, đevrek, kukuruza
- Baklave, hurmašice, tufahije, lokum, uštipci, krempite i šampite
- Kafa - u bosni se pije "kafa" u pravilu u fildžanu s kockom šećera odnosno rahatlokumom
- Domaća piva: Sarajevsko, Tuzlansko i Nektar
- Žestoka pića: šljivovica, kruškovača, dunjevača i loza, dok je vinarska tradicija karakteristična za hercegovačko područje.
Bosanska kava odraz je bosanskog gurmanskog mentaliteta. Priprema kave počinje prženjem i mljevenjem. Tek potom se u blago zagrijanu metalnu posudu ili džezvu stavlja fino samljevena kava, na koju se dodaje zavrela voda. Džezva se potom stavlja na vruću ploču, promiješa i čeka da se digne do vrha džezve, odnosno napravi finu pjenicu. Kako bi talog (toz) pao na dno, dodaje se i nekoliko kapi hladne vode. Dno džezve mora biti šire, odnosno džezva se treba sužavati prema vrhu. Treba sačekati da se kava malo slegne i onda nam preostaje još samo kavu ili kako Bosanci kažu kafu/kahvu natočiti u fildžan i poslužiti na posebno kovanim poslužavnicima uz lokume s ružom ili orasima i čašom hladne izvorske vode. Naravno, mislili smo i na onaj "fildžan viška".
Zanimljivosti
- Sarajevska Baščaršija
- Stari most u Mostaru
- Neum na Jadranu
- Manastir Tvrdoš, Međugorje
- Blagaj, izvor rijeke Bune i Derviška tekija iz 16. st.
- Nacionalni Park Sutjeska
- Skijaške destinacije - Jahorina i Bjelašnica
- Travnik - rodno mjesto nobelovca Ive Andrića.
