Poslije prvog cool susreta duboko u mom srcu ostala je želja za još jednim susretom. Želja da ih ponovno vidim, zagrlim. Želja da im podarim još jedan nezaboravan dan, da upijem njihovu pozitivnu energiju i da im podarim moju dušu i srce.
Iz dan u dan želja je bila sve veća i veća. Odlučila sam, moram ih ponovo vidjeti, ali kad, kako, pitanja i dilema bilo je puno. Morala sam čekati da sezone odmora i pripremanja zimnice prođu.
S nestrpljenjem čekajući da sve to prođe, saznam da Dom za djecu bez roditelja, koji se nalazi u mom gradu Bitoli, vapi za pomoći. Eto, rodila se ideja da pomognemo koliko možemo toj djeci. Djeci treba puno toga, ali najviše ljubavi, a to mi, cool djevojke, znam da imamo puno. Čovjek koji u sebi nema ljubavi i humanosti, nije čovjek i ne može razumjeti svijet i ljubav koja postoji oko njega.
I na kraju, konačno, odluka je pala. Susret će biti 02.11.2008., u jednom od najljepših i najstarijih gradova Makedonije, Bitoli. Održat će se cool susret - Ajvarijada u Makedoniji jer je naša zemlja poznata po ajvaru i sad je baš sezona ajvara. Uz to organiziramo i humanitarnu akciju za Dom djece bez roditelja.
Pripreme su tekle dobro, svi su s oduševljenjem prihvatili ideju za susretom i humanitarnom akcijom. I Podravka čiji zaposlenici rade sa srcem, prihvatili su uključiti se u akciju. Znala sam, znala sam, da svi mi imamo lavovska srca u sebi, i za sve nas važi Podravkin slogan - "Od srca srcu"!
Konačno je došao taj dan! S nestrpljenjem očekujem da stignu prve cure. Sa mnom su magi4e, em4e i pomažu mi oko priprema za doček gostiju. Umjesto toga dobijem sms-poruku da nenabt ne dolazi. O, Bože, zar je moguće da će sve propasti, muti mi se po glavi, drhtim od strepnje. Ne, razumije se da neće, eto počinju dolaziti. Prva je MirjanaR sa svojim prijateljicama iz Skoplja. Svi nose darove za dom, svi su nasmijani i puni ljubavi. Dolazi i cecafilkovska sa suprugom, također puna ljubavi i darova za djecu. Stižu ZoricaKostova i dijana, dovode obitelj i prijatelje. Stol na kojem skupljamo humanitarnu pomoć polako se puni, ali puni se i našim delicijama.
Pitam se gdje su moje cure iz Bitole, što je to s njima?! Kad, eto ih svi odjednom - Pavloska, cvet71. Tu je i naša kika iz Strumice ili točnije 12345678, pa nelena. Svi oni donose puno darova i ljubavi za djecu.
Restoran Grne postaje premalen za sve nas, naše prijatelje, našu djecu, darove, delicije. Prepun je ljubavi i pozitivne energije koja zrači iz sviju nas.
Nekoliko je cura trebalo otići u Dom odnijeti darove, ali umjesto toga, išli su gotovo svi, željeći bar na tren pomilovati mala srdašca. Išla su i naša djeca.
Nažalost, ja sam morala ostati s drugom grupom i pokazati im ljepotu našeg grada Bitole. Grad koji je prepun povijesnih spomenika, koji odiše vjekovnom poviješću. Krenuli smo prvo pokraj Saat kule, simbola grada, pa Jeni džamije, crkve Sv. Dimitrija, a šetnja se nastavila po čuvenom Sirok sokak, gdje se mogu vidjeti najljepše kuće iz 19. i početka 20. stoljeća.
Posjet je domu završio, kao i šetnja gradom, i obje su grupe ponovno zajedno u restoranu. Degustacija je naših delicija započela i jedno nezaboravno druženje i razgovori. Rađaju se ideje o novim akcijama, novom cool susretu.
Nekima je vrijeme da se vrate kući.
Polako se svi razilaze, puni pozitivne energije koju su pokupili, ali i tužnih srca, jer je kratko trajalo. Sa sobom je svaka od nas ponijela puno toga, ali najviše želja da se ponovo vidimo.
Do sljedećeg viđenja.......
Više fotografija pogledajte na tagu ajvarijada-2008
