Žitarice, med, suho voće i sok od naranče – ukusne i zdrave namirnice za dobro jutro. A za nagradu dobar osjećaj, energija i lakoća koji će vas pratiti tijekom cijelog dana.
Spojiti ukusno, zdravo i brzo u jednostavan doručak, zvuči vam preoptimistično? No, nije tako. Treba samo nabaviti prave namirnice te slijediti dokazane recepture i vlastiti kulinarski instinkt.
Da desert koliko ukusan može biti i zdrav dokazuju zobene pahuljice s jabukama. U prilog jelu je i izvrstan aromatičan javorov sirup, ali i samljeveni lješnjaci. Gurmanima dovoljno.
Bulgur – kuhana, osušena, oguljena i grubo samljevena pšenična zrna – po kuhanju treba biti mekan, zrnat i rahao. Pojedete li ga za doručak, njegove izvrsne nutritivne vrijednosti pratit će vas tijekom cijelog dana.
Muffini su zbog svoje jednostavnosti i atraktivnog oblika postali omiljena slastica. Dodamo li muffinimamüslije i suhe marelice i konzumiramo uz omiljeni mliječni napitak, dobit ćemo odličan doručak za svaki uzrast.
Složeni ugljikohidrati se duže razgrađuju i polako ulaze u krvotok pa sporije povisuju koncentraciju šećera u krvi i postupno povećavaju lučenje inzulina čime osiguravaju energiju tijekom dužeg vremenskog perioda.
Prednost obroka u koji su uključene namirnice koje sadrže cjelovite žitarice je u polaganom oslobađanju energije u organizam, a osjećaj sitosti je duži. One sadrže malo masti, a bogate su vlaknima, vitaminima i mineralima.
Banana i neoguljena jabuka imaju najviše vlakana, a odmah slijede kruška i naranča. Od povrća se ističu grašak, grah, mrkva, krumpir, brokula i kukuruz. Iza njih slijedi zeleno lisnato povrće – špinat, blitva, salata.
Svaki od vitamina B-kompleksa ima jedinstvenu kemijsku strukturu i, naravno, specifično djelovanje u organizmu. Tako je B-6 važan u metabolizmu aminokiselina, a B-12 i folna kiselina u vrlo osjetljivom procesu diobe stanica.
Glikemični indeks rangira namirnice i njihovu konačnu vrijednost prema tome kako pobuđuju inzulin, odnosno kako djeluju na razinu glukoze u krvi. Bez njega se danas ne bi mogla zamisliti konačna ocjena kvalitete obroka za vrhunske sportaše.
Najpoznatije jelo sjeverozapadne Hrvatske s ječmenom kašom je ričet. Ječmenu kašu možete dodati i drugim zimskim jelima, osobito od kiselog kupusa i repe, kako bi se pojačao njihov osnovni okus, a ujedno dobila potrebna gustoća.
Smatra se da potječe iz Turske ili Afganistana, gdje još uvijek raste u divljini, a dugo je bila smatrana korovom. Po morfološkoj građi i biološkim svojstvima najsličnija je pšenici. Najviše se koristi raženo brašno, i to za pripremu kruha, peciva i kolača.
Heljdina kaša ima iznimno visoku biološku vrijednost i iskoristivost bjelančevina. Organizam može iskoristiti 74% bjelančevina iz heljde, a ima naročito visok sadržaj lizina koji je vrlo bitan za iskoristivost i pretvorbu bjelančevina.