Žgaravica

Procjenjuje se da se simptomi žgaravice javljaju svakodnevno u 8-10% populacije, mjesečno u oko 15% bolesnika. Na putu od usta do želuca hrana prolazi jednjakom, koji je od želuca odvojen prstenastim mišićem - donjim ezofagealnim sfinkterom. Ako je fukcija tog mišića neadekvatna, dio sadržaja želuca, uključujući želučanu kiselinu, vraća se u donji dio jednjaka, stvarajući osjećaj pečenja. Pri dodiru želučane kiseline sa sluznicom donjeg dijela jednjaka, javlja se bol i žarenje. U ljudi se u takvim slučajevima može posumnjati i na ishemijsku bolest srca. U djece bolest može biti praćena povraćanjem, kašljem i respiracijskim tegobama.

U terapiji su neophodne dijetetske mjere i promjena stila života, ali i korištenje lijekova.

Nastanku žgaravice mogu doprinijeti hijatalna hernija, alkohol, pušenje, obilni obroci u večernjim satima, debljina, sagnuti položaj te neadekvatna odjeća. Glavni simptom je osjećaj žarenja, ali se može javiti i osjećaj boli u prsima, smetnje gutanja, osjećaj zaostajanja hrane iza prsne kosti te suhi kašalj i promuklost.

Hijatalna hernija, kao jedan od najvažnijh uzroka, zahtijeva i posebno liječenje. Nastaje kada se gornji dio želuca izdiže iznad dijafragme. Može se raditi o prirođenoj anomaliji ili posljedici traume. Hernija može biti pomična, kada prolazi kroz otvor u dijafragmi, ili paraezofagealna, kada prolazi uz ezofagus (jednjak). Dijafragma je mišićna membrana koja dijeli trbušnu šupljinu od prsišta. Smatra se da oko 50% zdrave populacije ima malu hijatalnu herniju. Dijagnoza se može postaviti radiološkim metodama - ezofagografijom, endoskopijom (gastroskopijom), praćenjem pH.

Smjernice u liječenju

Potrebno je promijeniti dosadašnji način života tako da:

• prestanete pušiti
• smanjite konzumaciju alkohola
• konzumirate manje obroke
• izbjegavate hranu koja pojačava aciditet želučanog soka: kavu, čaj, gazirana pića, prženu, masnu ili jače začinjenu hranu, kiselo voće (limun, grejp), luk, čokoladu, mlijeko, pepermint
• izbjegavate ležanje do 3 sata nakon obroka
• spavate s lagano podignutom glavom.

Prema uputi liječnika, koristite određene grupe lijekova:

• antacidi - primjenjuju se nakon jela i prije spavanja
• blokatori histaminskih H2 receptora inhibiraju lučenje želučane kiseline (npr. cimetidin-Belomet, ranitidin-Peptoran, famotidin-Ulfamid). Smanjuje se volumen i aciditet želučanog soka
• inhibitori protonske pumpe (omeprazol-Ulzol, patoprazol-Controloc). U većine bolesnika dobri rezultati se postižu uz kombinaciju H₂ blokatora i inhibitora protonske pumpe navečer prije spavanja
• prokinetici - poboljšavaju funkciju sfinktera i pomičnost jednjaka.

Prema potrebi koriste se kirurške metode koje poboljšavaju funkciju gastroezofagealnog sfinktera te sprječavaju vraćanje hrane u jednjak.

Komplikacije

Ponekad gastroezofagealni refluks može uzrokovati teže komplikacije:

• upalu donjeg dijela jednjaka i razvoj Barrettovog jednjaka, stanja koje možemo smatrati prekancerozom i koje može napredovati do karcinoma. Radi se o promjeni svojstava epitela u oštećenom dijelu jednjaka
• jača suženja u distalnom dijelu jednjaka nastaju kao posljedica agresivnog refluksa i kronične upale cijele stijenke jednjaka
• krvarenja kao posljedica difuznog vrijeda (ulkusa) ezofagitisa ili točkastih promjena; u težim slučajevima može doći do perforacije
• može uzrokovati ili pogoršati astmu, fibrozu pluća ili kašalj u oko 10% bolesnika.

Glavni simptom žgaravice je osjećaj žarenja, ali se može javiti i osjećaj zaostajanja hrane iza prsne kosti te suhi kašalj.

Žgaravica je najčešći simptom refluksne gastroezofagealne bolesti, karakterizirana žarenjem u srednjem dijelu prsišta. Neophodna je ispravna dijagnoza radi odgovarajućeg liječenja i izbjegavanja komplikacija.

U terapiji su neophodne dijetetske mjere, izbjegavanje hrane koja doprinosi zakiseljavanju sadržaja želuca i promjena stila života, ali i korištenje lijekova: antacida, blokatora H₂ receptora, inhibitora protonske pumpe. U težim slučajevima ili kod nastalih komplikacija treba primijeniti i kirurške mjere.

Autor: Spomenka Ljubić, dr. med.

Radi kao liječnik specijalist internist, endokrinolog-dijabetolog na Sveučilišnoj klinici Vuk Vrhovac, trenutno na mjestu rukovoditelja Odjela za bolesti metabolizma. Doktor je znanosti iz dijabetologije i magistar znanosti iz kliničke farmakologije.