omartinic
Po svojoj definiciji variva se svrstavaju u samostalna jela tj. mogu predstavljati obrok u cijelosti. Ali moguće je da su variva kreirana i kao dio složenog obroka.
Ovisno o namirnicama koje sekoriste u pripremi variva dijelimo ih na:
- variva od povrća
- variva s mesom
- variva s jajima, tjesteninom i rižom
- makrobiotička variva
- vegetarijanska variva i
- ostala.
Princip pripreme: namirnice se dodaju u posudu usitnjene primjereno recepturi te na laganoj vatri kuhaju (vare) dok se ne postigne ugodna mekoća svih namirnica. Ovisno o strukturi tj. tvrdoći, namirnice se mogu dodavati selektivno tj. u vremenskim razmacima kako bi se izbjegla neravnomjernosttvrdoće pojedinih sastojaka gotovog jela.
Variva su svojom mekom teksturom upravo najugodnija za djecu koja imaju probleme sa rastom zuba.
Namirnice se mogu dodati na prethodno zagrijanu masnoću na kojoj je popečen luk dok ne poprimi zlatnu boju. Za pripremu većine domaćih tradicionalnih jela koristila se i zaprška kako bi se namirnice bolje povezale i postigla kompaktnost.
Prijedlog: za djecu je bolje ciljanu gustoću jela postići pasiranjem nekoliko žlica kuhanog variva te isključiti dodatak popečenog brašna.
Variva za djecu mogu se pripremati od krumpira, mrkve, graška, tikvice, kelja, kupusa....
Dodatak komadića suhog ili svježeg mesa prilagodite želji djeteta. Ukoliko dijete u prehrani izbjegava meso, meso za variva poželjno je dobro usitniti ili pak pirjati u većem komadu koji će se djetetu moći poslužiti na tanjuru. Variva se mogu pripremati dodatkom temeljca od juhe.
Vrlo je važan omjer namirnica prilikom pripreme variva kako niti jedna ne bi dominirala okusom i mirisom.
Većina variva može se podgrijavati, izuzev onih koji sadrže krumpir ili pak špinat. Najbolja su svježe pripremljena i ne predugo kuhana kako bi se očuvala što veća količinanutritivnih tvari.
Variva se konzumiraju žlicom i ukoliko se koriste primjerene količine masnoće, nemaju veliku kalorijsku vrijednost. Dakle, kada su variva u pitanju ističe se optimalnost nutritivnih komponenti i umjerena kalorijska vrijednost u jednom obroku. Za djecu koja su orijentirana na pretjeran unos slatkih jela, grickalica i fast-food jela te zaziru od konzumiranja povrća preporučuje se konzumiranje variva najmanje tri puta tjedno.
Treba naglasiti kako djeca izbjegavaju tvrđu hranu i zbog problema sa zubima. Ukoliko su izgubili sjekutiće, nisu u mogućnosti dobro sažvakati namirnice i često im to predstavlja bol. Variva su svojom mekom teksturom upravo najugodnija za djecu s ovakvim poteškoćama.
© Podravka d.d. 2003.—2012.
9 komentara do sada…
Za špinat sam nešto već čula, ali za krumpirt nisam znala. možete li tom, molim vas objasniti.
i mene zanima zašto se ne smije podgrijavati krumpir?
link ne radi, barem meni ne... i mene interesira zašto se ne smije podgrijavati krumir.
Ni meni link ne radi.
Pretpostavljam da zbog solanina, ali jednom smo na jednom forumu raspravljali o tome i nismo nigdje nasli dobar clanak o provedenom istrazivanju u kojem pise da se udio solanina u kuhanom krumpiru povecava podgrijavanjem.
Tako da, ako je to odgovor, bilo bi lijepo da dobijemo neki link na neki clanak o tome.
Mene je mama još u djetinstvu na to upozorila tako da krumpir spremam samo za konzumaciju netom po pripremanju, u protivnom u variva ukuham noklece zbogdjece koja sama podgrijavaju drugi dan.
Sve je to lijepo,ali kako malene privoljeti na konzumiranje kuhanih jela? Ako i jedu onda proberu ono što im se sviđa,a zaobilaze u širokom krugu brokule,kups,špinat,čak i začinsko bilje?
Poštovane, što se tiče podgrijavanja krumpira, ispričavamo se što link više ne radi, pa u nastavku donosimo odgovor od mr.sc. Davorka Gajari, voditeljice odjela razvoja senzorike i nutricionizma iz Podravke:
Podgrijavanje jela s krumpirom ne preporučuje se zbog gubitka njihovih kvalitativnih svojstava, prvenstveno organoleptičke kvalitete.
Glikoalkaloid-solanin, prirodno prisutan u krumpiru, toksičan je u visokim dozama. Njegova koncentracija između ostalog varira u zavisnosti od sorte, uvjeta skladištenja i dijela samog gomolja pri čemu je maksimalno dozvoljeni unos 20 mg/100 g krumpira.
Većina komercijalnih sorti sadrži manje od 12 mg /100 g krumpira dok prosječni sadržaj u oguljenom krumpiru varira od 0,1 do 4,5 mg/100 g.
Solanin je termostabilan i ne uništava se kuhanjem, međutim ne postoji mogućnost njegove ponovne proizvodnje u skuhanom krumpiru ili jelima od krumpira zato što su enzimski mehanizmi, zaduženi za njegovu proizvodnju, uništeni termičkom obradom.
Prema tome, priprema i konzumiranje zamrznutih jela od krumpira ne predstavlja zdravstveni rizik ništa veći od konzumiranja svježe pripremljenih jela od krumpira. Također se preporučuje da se zamrznuta jela nakon pripreme odmah konzumiraju i da se više ponovno ne podgrijavaju niti zamrzavaju.
Osim toga, evo još jedan članak koji bi mogao pomoći - Solanin u krumpiru.
Dakle, jedini razlog zbog kojeg bi trebalo izbjegavati podgrijavanje variva s krumpirom je sto je podgrijano varivo manje fino od frisko skuhanog?