Visoki krvni tlak (hipertenzija)

Visoki krvni tlak je bolest suvremenog čovjeka, a komplikacije ove bolesti, srčani infarkt i moždani udar, najčešći su uzroci smrtnosti. Da bi se spriječile bolesti srca i krvnih žila, tlak mora biti ispod 140/90 mm Hg. Postoje mnoge namirnice koje utječu na snižavanje krvnog tlaka. Prehrana je najvažniji način prevencije i liječenja visokog krvnog tlaka, bilo u kombinaciji s farmakološkim preparatima (lijekovima) ili kao zamjena za njih.

Prema WHO (Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji) faktori rizika za nastanak srčano-krvožilnih bolesti su visoki krvni tlak, šećerna bolest, pušenje, visoka razina masnoća u krvi i gojaznost. Veliki dio faktora rizika možemo ukloniti pravilnom, uravnoteženom prehranom.Kofein prolazno povećava tlak kod osoba koje povremeno piju kavu, čak i kod onih koji je redovno piju, posebno kada su pod stresom.

U azijskim zemljama se od davnina koristi celer za snižavanje krvnog tlaka.

Dr. William Elliott sa Sveučilišta Chicago izolirao je iz celera tvar koja snižava krvni tlak, što je potvrdio eksperimentom na štakorima. Prema rezultatima eksperimenta, celer snižava krvni pritisak smanjujući hormon stresa koji dovodi do sužavanja krvnih žila i porasta tlaka. Celer je prema tome najefikasniji kod bolesnika kod kojih tlak raste zbog psihičkog stresa. Uz to celer je u eksperimentu dovodio i do sniženja kolesterola, koji je često povišen kod osoba s esencijalnom hipertenzijom. (Esencijalna hipertenzija je nalaz visokog krvnog tlaka kod osoba kod kojih su svi nalazi organskih sustava vezanih za regulaciju tlaka u referentnim granicama, tj. hipertenzija nepoznatog uzroka).

Tradicionalni narodni lijek za visok krvni tlak, čije je djelovanje znanstveno potvrđeno je češnjak. On je kao lijek dosta korišten u kineskoj narodnoj medicini. U Njemačkoj je ispitivano njegovo djelovanje i ustanovljeno je da znatno snižava dijastolički (donji) krvni tlak kod oboljelih sa srednje teškom hipertenzijom. Taj se učinak postiže s nekoliko češanja češnjaka dnevno. Efekt češnjaka je tijekom ispitivanja postajao sve veći, što govori o njegovom kumulativnom djelovanju. Češnjak je na sniženje krvnog tlaka djelovao najviše svojom sposobnošću da opusti glatke mišiće krvnih žila i tako ih proširi. To je djelovanje posljedica velikog sadržaja adenozina. U sirovom stanju, ali i kuhan, češnjak dovodi do sniženja krvnog tlaka, ali je svjež dokazano učinkovitiji.
Znanstvenim istraživanjima potvrđena su brojna ljekovita svojstva češnjaka koja ga svrstavaju u grupu najzdravijih namirnica:

• Stvaranje krvnih ugrušaka zahvaljujući sadržaju adenozina.
• Djeluje preventivno na stvaranje malignih bolesti.
• Aminokiseline iz češnjaka snižavaju štetnu frakciju kolesterola (LDL) u krvi, a povećavaju koncentracije zaštitnog "dobrog" kolesterola (HDL). Češnjak snižava nivo ukupnog kolesterola i triglicerida. Na taj način čini prirodnu preventivu srčano-krvožilnih bolesti.
• Djeluje vazodilatorno (širi krvne žile), pa poboljšavajući cirkulaciju dovodi do ublažavanja nekih tegoba, kao što su glavobolja i grčevi u nogama.
• Snižava krvni pritisak za 5-10%.
• Vrši prevenciju srčano-krvožilnih bolesti (infarkt i angina pectoris), jer poboljšava cirkulaciju u srčanim krvnim žilama omogućujući bolju prehranu srčanog mišića i sprječavajući trombozu.
• Normalizira tahikardiju (ubrzan srčani rad).
• Djeluje na elastičnost krvnih žila i smanjuje viskoznost krvi, što je bitno za prevenciju tromboze, krvožilnih bolesti i moždanog udara.
• Pozitivno utječe na probavu hrane i poboljšava rad jetre, bubrega i prostate.
• Djelotvoran je u liječenju gripe, bronhitisa, astme i pomaže u liječenju plućnih bolesti.
• Dokazano je da blagotvorno djeluje na infekcije izazvane herpes virusom i gljivicom Candida albicans, koje su u posljednje vrijeme, zbog česte primjene antibiotika i korištenje prerađene hrane s dosta šećera i bijelog brašna, jako proširene.
• Djeluje protiv crijevnih parazita, što se koristi još od davnina.

Berlinski istraživač Peter Zinger smatra da su omega-3 masne kiseline u ribljem ulju glavni lijek za hipertenziju. U lakšim oblicima hipertenzije male doze ribljeg ulja mogu dovesti do normalizacije krvnog tlaka, a kod težih oblika mogu pojačati djelovanje lijekova beta blokatora. Da bi se regulirao krvni tlak, kod većine je ljudi potrebno najmanje tri obroka masne morske ribe tjedno (losos, skuša, tuna, srdela i haringa). Potrebna količina omega-3 masnih kiselina je 2000 mg dnevno što se može osigurati sa 100 g svježe skuše, 120 g konzerviranog lososa ili 200 g srdela. Mononezasićene masne kiseline maslinovog ulja također snižavaju krvni tlak. Mediteranski narodi od davnina koriste u svojoj prehrani maslinovo ulje i manje obolijevaju od krvožilnih bolesti, moždanog udara i malignih bolesti organa za probavu.

Maslinovo ulje sadrži mononezasićene masne kiseline, lecitin, polifenole (antioksidansi) i vitamine A, D, E i K.

Ljekovitost maslinovog ulja dolaziprije svega iz velikog sadržaja mononezasićenih masnih kiselina i antioksidansa:

• Maslinovo ulje utječe na smanjenje ukupnog kolesterola i poboljšava odnos LDL i HDL kolesterola tako što dovodi do povišenja zaštitničkog "dobrog" kolesterola (HDL), a snižava "loš" kolesterol (LDL). Usporava pojavu ateroskleroze i smanjuje rizik obolijevanja od srčanih bolesti (infarkt miokarda i angina pectoris) i moždanog udara.
• Maslinovo ulje visokim sadržajem antioksidansa, prije svega vitamina E i fenola, smanjuje rizik obolijevanja od raka crijeva i karcinoma dojke.
• Povoljno djeluje na organe za probavu. Pomaže kod gastritisa i čira. Poboljšava lučenje žuči i enzima gušterače, pa sprječava pojavu žučnih kamenaca. Sprječava masnu degeneraciju jetre (steatoza).
• Utječe na ravnomjernu raspodjelu i gubitak masnih naslaga.
• Smanjuje rizik obolijevanja od dijabetesa i odlaže pojavu komplikacija kod inzulin ovisnog dijabetesa.
• Američki znanstvenici ističu da maslinovo ulje djeluje analgetski, slično Ibuprofenu.
• Koristi se kao važan sastojak kozmetičkih preparata, namijenjenih za zaštitu od sunca, njegu suhe kože, uklanjanje posljedica opekotina i ožiljaka.

Znanstvene studije pokazale su da oboljeli od krvožilnih bolesti, koji prijeđu na ovakvu prehranu 31% manje umiru od tih bolesti. Osobe koje imaju povišene masnoće u krvi (kolesterol i trigliceride), s ovakvom ih prehranom brže normaliziraju nego da koriste rigoroznu dijetu s malo masnoća.

Voće i povrće snižava krvni tlak, jer je on kod vegetarijanaca niži. Prelazak na vegetarijansku prehranu snižava krvni tlak. Antioksidansi iz voća i povrća na zaobilazan način povećavaju nivo tvari koje šire krvne žile, dovodeći do pada tlaka. Povoljan učinak ima i vitamin C iz voća i povrća. On djeluje preventivno, jer njegov nedostatak vodi porastu tlaka. Dokazano je da visok tlak i moždani udar češće nastaju kod ljudi koji ne unose dovoljno vitamina C ili ga zbog metaboličkih i drugih oboljenja ne apsorbiraju ili ne iskorištavaju u organizmu.

Kalij ima znatan utjecaj na krvni tlak. Nedovoljno unošenje dovodi do porasta krvnog tlaka, a unošenje hrane bogate kalcijem ga snižava. Nedovoljno unošenje kalija u organizam dovodi do zadržavanja natrija, koji povećava krvni tlak. Hrana bogata kalijem je pečeni krumpir, dinja, avokado, blitva, breskva, kajsija, šljiva, sok od rajčice, nemasni jogurt, grah, losos, soja, banana i badem.

Kalcij može, kod osoba osjetljivih na sol, odnosno osoba kojima tlak raste pri unosu slane hrane, dovesti do njegovog sniženja. S jedne strane kalcij povećava izlučivanje natrija, koji povećava pritisak, a s druge strane on smanjuje lučenje paratohormona koji također povećava pritisak. Kalcija ima dosta u mlijeku i mliječnim proizvodima, lososu, skuši i srdelama s kostima, kelju, suhim smokvama, tofuu, soji, lišću repe, brokuli i grahu.

Kod velikog broja bolesnika smanjenje soli u prehrani može znatno sniziti krvni tlak. Prema istraživanjima sa Sveučilišta Ontario manji unos soli omogućuje bolju elastičnost krvnih žila, što dovodi do pada krvnog tlaka. Sniženje unosa soli može se ostvariti ako se ne konzumira gotova prerađena hrana i suhomesnati proizvodi, jer oni sadrže velike količine soli. Natrij iz soli može oštetiti krvne žile mozga i dovesti do moždanog udara bez porasta krvnog tlaka. Neslana prehrana se posebno preporučuje bolesnicima koji osim povišenog tlaka imaju problema s bubrezima i srcem.

Jedna čaša vina dnevno ili jedno žestoko piće dnevno nemaju utjecaja na tlak, ali ga veće količine progresivno i stalno povećavaju. Kod osoba koje dosta piju prestanak unosa alkohola može dovesti do normalizacije tlaka.

Kava nije glavni krivac za kronično povišen krvni tlak. Kofein prolazno povećava tlak kod osoba koje povremeno piju kavu, čak i kod onih koji je redovno piju, posebno kada su pod stresom. Većini ljudi s hipertenzijom kava ne smeta, ali se ne preporučuje onima kojima tlak znatno raste kada su pod stresom. Takve osobe, kada su pod stresom, imaju pretjeranu reakciju nadbubrežne žlijezde na kofein, što podiže krvni tlak.

Mala količina čokolade može sniziti krvni tlak i smanjiti rizik od srčanog i moždanog udara. Znanstvenici Sveučilišne bolnice u Kölnu pratili su 44 osobe oboljele od povišenog krvnog tlaka, starosti od 56 do 73 godine. Zaključili su da je konzumiranje 6 grama čokolade dnevno dovelo do klinički značajnog sniženja krvnog tlaka. Čokolada svoje ljekovito djelovanje na tlak ima zahvaljujući sadržaju kakaa i flavanola.

Svakodnevno slušanje muzike u trajanju od trideset minuta može značajno sniziti vrijednosti krvnog tlaka - objavljeno je na American Society of Hypertension meetingu u New Orleansu. Kod ljudi s blago povišenim vrijednostima krvnog tlaka koji su mjesec dana slušali klasičnu, keltsku ili indijsku muziku 30 minuta svaki dan došlo je do značajnog sniženja vrijednosti krvnog tlaka.

Bjelančevine koje sadrži grašak mogu poslužiti kao dodatak hrani u borbi protiv visokog krvnog tlaka i kronične bubrežne insuficijencije (otkazivanje bubrega) - dvije po život opasne bolesti, koje narušavaju zdravlje milijuna ljudi širom svijeta.

Grašak je odavno poznat nutricionistima kao namirnica s optimalnom količinom bjelančevina, dijetnih vlakana, vitamina i niskim sadržajem masnoća i kolesterola. Biolozi kanadskog Sveučilišta u Manitobi hranili su laboratorijske miševe bjelančevinama dobivenim iz graška. Na kraju osmog tjedna eksperimenta, zahvaljujući ekstraktu graška, zabilježen je pad krvnog tlaka. Ovim eksperimentom utvrđeno je da bjelančevine graška imaju značajnu ulogu u sprječavaju oštećenja bubrega i održavanju normalne vrijednosti krvnog tlaka.