Utjecaj polarnih noći na čovjeka

Polarne noći uobičajena su pojava za stanovnike Sjevera, ali jedno potpuno novo iskustvo za turiste i putnike. Ovisno o lokaciji, u sjevernoj Skandinaviji tijekom zimskog razdoblja, većim dijelom vlada sumrak koji traje 2-3 mjeseca. U najsjevernijem gradu na svijetu, norveškom Hammerfestu, sunce ostaje skriveno čak 1500 sati.

Ljudi koji generacijama žive na Sjeveru, srodili su se s prirodom koja ih okružuje i zavoljeli sva njena lica. I dugu zimsku noć. Pa kako i ne bi, kad se tijekom polarnih noći krajolik omota bjelinom čistoga snijega, koji i u mraku predivno svjetluca, odražavajući sjaj zvijezdanog neba. A kažu da i sumrak oko podneva nije tako strašan, obično bude dovoljno svjetla za čitanje. Polarne noći skrivaju i još jednu ljepoticu, Auroru Borealis, nestvarnu sjevernu svjetlost koja svojim fenomenom privlači posjetioce.

Terapija svjetlom je najčešće upotrebljavana terapija u borbi protiv pojačanog lučenja melatonina i pojave zimskog bluesa. Usprkos neospornih prirodnih ljepota koje pružaju, polarne noći prema mišljenju stručnjaka, ipak opterećuju ljudski organizam više od bilo koje druge prirodne pojave, a i nedovoljna količina sunčeve svjetlosti, dokazano, može biti okidač koji će pokrenuti depresiju. Simptomi mogu varirati od blagih do teških, pogađaju ljude neovisno o rasnoj ili etničkoj grupaciji, a mogu se javiti u bilo kojoj životnoj dobi. Polarni dani (tzv. ponoćno sunce) također utječu na duševna stanja osjetljivih ljudi iako u manjoj mjeri od polarnih noći.

Depresija uzrokovana nedostatkom sunčevog svjetla tijekom zime, relativno je "mlad" poremećaj, prepoznat tek 1982. godine, i još uvijek je nepoznanica za znanstvenike koji je proučavaju. No, svi se slažu u jednom, ljudi koji pate od njega, posebno su osjetljivi na svjetlo ili bolje rečeno na njegov nedostatak. Izgleda da su u tu priču uključeni mnogi čimbenici: kemijske tvari u mozgu, ioni u zraku, genetika i nasljedna sklonost, utjecaj okoline...

Ah, ti hormoni

Vjeruje se da hormon melatonin, koji inače organizmu služi kao prirodno sredstvo za smirenje, ima veze s pojavom ovog sezonskog poremećaja. Otpuštanje melatonina ovisno je o izloženosti sunčevoj svjetlosti. Smanjenjem količine dnevnog svjetla raste i razina melatonina pa u samo jednom satu noćne tame organizam može proizvesti i pet puta više melatonina nego tijekom cijeloga dana. Porastom razine melatonina snizuje se tjelesna temperatura, slabi osjećaj budnosti pa tako postajemo pospani.

Na sezonsku depresiju utječu i hormoni endorfini i serotonin. Endorfini smiruju organizam, a serotonin, kao regulator raspoloženja, utječe na spavanje, apetit i seksualnu želju.

Zanimljivo je istraživanje provedeno u Norveškom institutu za društvenu medicinu koje je pratilo broj oboljelih od depresije kod dvije etnički različite populacije: Norvežana iz Longyearbyena i Rusa iz Barentsburga. Obje populacije nastanjuju istu otočku skupinu Svalbard, najsjeverniji dio Kraljevstva Norveške. Iako su obje populacije bile izložene istoj količini dnevnog svijetla, učestalost pojave depresije kod ruske je populacije bila 2-3 puta veća kroz godinu, i čak 4-5 puta veća, za vrijeme trajanja polarnih noći. Ruski je narod migrirao u sjeverne krajeve s niže zemljopisne širine nego norveški, što je pokazatelj da nedovoljna prilagodba ljudskog organizma životu na Sjeveru isto može biti uzrokom depresije.

U borbu protiv zimske depresije

Poznato je da se hormoni raspoloženja endorfini i serotonin otpuštaju vježbanjem, pogotovo onim aerobnim.

Dokazano je i da povećani unos složenih ugljikohidrata (cjelovite žitarice, riža i tjestenine, crni kruh, zobena kaša, mekinje...) može povisiti razinu serotonina u organizmu. Kapsaicin, sastojak ljutih chilli papričicama, također potiče lučenje endorfina. Omega-3 masne kiseline iz plave ribe, ribljeg, lanenog i orahovog ulja, orašastih plodova i sjemenaka, podižu raspoloženje i ublažavaju depresivna stanja.

Terapija svjetlom najčešće je upotrebljavana terapija u borbi protiv zimskog bluesa. Izlaganje punom spektru umjetnih UV zraka pomoću posebnih lampi, ima 80%-ni uspjeh koji dosta ovisi i o dobu dana u kojem se izlažemo svjetlu. Kako bi se naš unutarnji sat najbolje "resetirao" i uskladio s cirkadijskim ritmom, najvažnije je "napuniti se" svjetlom ujutro, smatraju stručnjaci. Najučinkovitije je kombinirati liječenje svjetlom uz terapiju hodanjem.

Trenutno je u fazi ispitivanja terapija negativnim ionima (kojih inače ima puno u proljetnom zraku) koja se bazira na izlaganju ljudskog organizma struji negativno nabijenih iona putem posebnih kondukcijskih pokrivača. Pokazalo se da visoka gustoća negativnih iona pomaže kod liječenja zimske depresije iako se još točno ne zna mehanizam djelovanja.

Tek u težim kliničkim slučajevima, liječnici prepisuju antidepresive i psihoterapiju.

A što na to kažu Sjevernjaci?

Stanovnici manjih mjesta koji su se generacijama prilagođavali životu u području snijega i leda, reći vam svoju istinu: "Ako zimi samo sjedite u kući i ne radite ništa fizički i svojim rukama, svakako ćete sami sebe pojesti od muke (a i druge)."
Dakako, oni uvijek imaju nekakvog posla, ili je to popravak sanjki, briga oko kuće i životinja, cijepanje drva ili odlazak na skijama do obližnjeg mjesta na vruću kavu ili čašu glögga (kuhanog vina) s prijateljima.

Iako nekada nisu poznavali blagotvorno djelovanje omega-masnih kiselina na duševno stanje čovjeka, riba je oduvijek bila njihova "nacionalna" namirnica. Isto tako, s vremenom su, iz potrebe, razvili vrlo zdrave vidove rekreacije npr. nordijsko i cross-country skijanje, koje itekako pomaže i ljudima iz gradova da tijekom zime ostanu u dobroj formi i s obitelji provedu ugodno vrijeme na otvorenom.

Recept za "borbu" protiv zimske tuge je:

• jesti uravnoteženo i kvalitetno,
• baviti se fizičkom aktivnošću i
• držati tijelo u dobroj formi.

I dnevna je rutina važna, društveni kontakti i izlasci odagnat će letargiju i razvedriti duh.

Dakle, ne trebamo živjeti daleko na sjeveru da bismo, ako smo uslijed zime zapustili svoju prehranu i prestali s vježbanjem, osjetili posljedice na svojoj liniji, ali i na raspoloženju. ;)

Autor: Andreja Strelec Dučak

Bavim se sadržajima koji su vezani uz hranu, prehranu i zdravlje s naglaskom na dječje teme. Pitanja i prijedlozi Coolinaričara inspiriraju me u radu. :)