Trovanje hranom

Ukoliko hrana stoji na toplome, ona se polako kvari te tako promijenjena može izazvati trovanje. Najčešće već po mirisu raspoznajemo hranu koja nam može izazvati neugodnosti.

Pri problemima lakših trovanja hranom potrebno je par dana unositi dovoljno čaja, a potom započeti s lakšim obrocima.

Međutim, u ogromnoj većini slučajeva nije tako. Da bi bila otrovna, hrana mora biti onečišćena mikroorganizmima koji izazivaju infekciju crijeva ili, prodirući kroz stijenku crijeva, izazivaju promjene u cijelom organizmu. Ti škodljivi mikroorganizmi razmnažaju se u hrani dok stoji.

Borba protiv trovanja nije sprječavanje kvarenja hrane, nego sprječavanje kontaminiranja hrane mikroorganizmima koji otrovanja mogu izazvati, odnosno, ako je već došlo do infekcije hrane, sprječavanje razmnožavanja tih mikroorganizama u hrani prije nego što je pojedemo. Broj tih patoloških organizama jako je važan jer kod malog broja unesenih mikroorganizama dolazi do vrlo slabih ili nikakvih znakova bolesti, dok njihov velik broj izaziva teške smetnje, pa i smrt.

Kvalitetnim uništavanjem (na primjer kuhanjem) mikroorganizama kojima su se eventualno namirnice već zarazile praktički otklanjamo opasnost od trovanja hranom. Samo su rijetki slučajevi da kuhanjem ne možemo spriječiti trovanje jer mikroorganizmi proizvedu otrove već prije kuhanja. Primjer je takvog opasnog djelovanja botulizam, koji izaziva Clostridium botulinum. Srećom, zbog povećanog opreza ta je infekcija postala vrlo rijetka.

Mjere opreza

Dok se većina hrane spremala u našim obiteljskim kuhinjama, posljedice pogrešnog skladištenja i pripremanja bile su vrlo ograničene. Stvaranja sve većih kuhinja (u restoranima, hotelima, menzama za vojsku, radnike na terenu, studente i sl.) takve pogreške postaju sve pogubnije jer mogu oštetiti veći broj ljudi.

Mi se, dakako, nećemo baviti velikim kuhinjama, nego se vraćamo u naše obiteljske kuhinje. Posebno treba pripaziti na sljedeće:

• osobnu higijenu – skloni smo krivicu prebacivati na druge dok je svakako važno započeti s temeljitom higijenom osobe koja priprema i distribuira hranu (npr. jedan mala gnojna rana na prstima može izazvati doista neugodne posljedice);
• adekvatno kuhanje i podgrijavanje;
• kuhanje u primjerenoj posudi;
• ukoliko se hrana priprema na otvorenom, otkloniti sve mogućnosti da hrana bude dostupna insektima;
• jelo pripremljeno prethodnoga dana nije dovoljno samo podgrijati, potrebno ga je i prokuhati nekoliko minuta prije konzumiranja;
• kod spremanja ne treba miješati različite vrste hrane;
• poštivanje uputa o načinu čuvanja namirnica (mjestu, vremenu i temperaturi);
• izbjegavanje hrane nesigurnih izvora (ukoliko je hrana promijenila miris i izgled, treba je isključiti iz upotrebe; nismo li sigurni u njezino podrijetlo i vrijeme koje je provela izvan hladnjaka, suzdržimo se od konzumacije);
• izbjegavanje proizvoda izrazito sklonih kvarenju (od mlijeka, mesa, jaja i riba);
• konzumiranje vode samo iz originalne ambalaže. Ukoliko ste na putovanju, kupujte vodu provjerenih proizvođača. Jedna osoba pije iz jedne bočice – označite svoju bočicu kako ne bi došlo do zabune.

Budući da se u većini slučajeva radi o zaraženoj hrani, pravilno kuhanje (tj. potpuna termička obrada namirnica) i posluživanje odmah nakon kuhanja mogu velikim dijelom popraviti pogreške nastale u drugim fazama pripremanja hrane.

Trovanje i kako se liječiti

Znakovi su trovanja hranom, dakako, proljev i povraćanje, s općim znakovima ili bez njih (prvenstveno temperatura). Većina tih poteškoća prolazi i bez primjene kompliciranih liječenja, a prva je pomoć nadoknada tekućine, koja mora biti uporna i dovoljna. Ako se to, zbog povraćanja ili potpune nevoljkosti uzimanja tekućine, ne može izvesti oralno, onda trebaju infuzije kroz venu ili pod kožu. Dok počnu djelovanja antibiotika, bolest obično sama prođe tako da njihova primjena većinom nije potrebna.
Kvalitetnim uništavanjem (npr. kuhanjem) možemo u velikoj mjeri smanjiti opasnost od trovanja hranom.

Pri problemima lakših trovanja hranom potrebno je par dana unositi dovoljno čaja, a potom započeti s lakšim obrocima. Čajevi se mogu odabrati po želji, a predlažemo kamilicu, šipak i crni čaj ukoliko nema ograničenja. Većina pacijenata rado prihvaća juhe (domaće ili polugotove juhe iz vrećice), što je dobar način nadoknade minerala. Potom slijede prekuhana riža i mrkva te pire od krumpira i bijelo meso…

Kod težih slučajeva ishod trovanja prvenstveno ovisi o tome koliko smo tekućine uspjeli unijeti u organizam. Hrana se uvodi isključivo uz dogovor s liječnikom.

Trovanje hranom često se miješa s ljetnim tegobama s trbuhom i probavnim organima. Liječnik će pretragama ustanoviti pravi uzrok bolova iako je režim prehrane u oba slučaja vrlo sličan.

U prirodu odlazite s ručnim hladnjakom i namirnicama primjerenim boravku na otvorenom prostoru. Djeci jogurte, kašice i sl. otvorite neposredno prije jela, a dio obroka koji dijete nije pojelo ne ostavljajte za poslije.

Autor: Mirko Dubravčić, dr. med.

Osim rada na općoj internoj medicini na Internom odjelu, radi i na medicinskoj onkologiji u Centru za tumore splitske bolnice. Od 1980. godine počinje se profesionalno zanimati i baviti dijetetikom.