Svijet hrane u Hrvatskoj

Svaka hrvatska regija može se pohvaliti svojim kulinarskim specijalitetima. U Hrvatskom zagorju to su štruklova juha, bučnica, purica s mlincima… U Međimurju kalapajsani kalamper (restani krumpir s lukom i paprikom), međimurska gibanica… U Podravini bregovska pita, kašnjaci (savijača punjena heljdinom kašom)… Slavonija je poznata po kulenu, hladetini, zaoblici, čobancu, fiš paprikašu. Jadranska slatka ponuda uključuje paprenjake, klašune, amarete, kotonjadu, smokvenjak, bobiće, kroštule, fritule, cukerančiće… Brojna jela pripremaju se u cijeloj Hrvatskoj, ali često nose drugačije nazive, a ni recepti nisu identični. Stoga o starosti i podrijetlu pojedinih stručnjaci lome pera.

Hrana nije standardni muzejski izložak: ona se pojede, teško ju je sačuvati i ne može biti u stalnom postavu muzeja. Kako bi ipak dočarale kulturu prehrane kroz povijest i približile karakteristike kuhinje pojedinih hrvatskih krajeva Mirjana Randić iz Etnografskog muzeja i Nives Rittig Beljak iz Instituta za etnologiju i folkloristiku osmislile su izložbu “Svijet hrane u Hrvatskoj“ koja se može razgledati u Etnografskom muzeju u Zagrebu.

Na izložbi se mogu doznati brojne činjenice koje zasigurno većini nisu poznate pa evo nekih izdvojenih:

"U vrijeme cara Franje Josipa porasla je popularnost bečke kuhinje pa se to vrijeme naziva zlatnim dobom kolača i kolačića, torti i pudinga. Caru se danas pripisuje cijeli niz specijaliteta koji počinju riječju Kaiser, tj. car (Kaiserschmarren – carski drobljenac, Kaisergugelhupf – carski kuglof, Kaisermelange – carski melanž)."

"Iako je bio sklon skromnom životu, Nikola Zrinski autor je kuharice o jelima sa svoga čakovečkog dvora."

"U 19. i prvoj polovici 20. stoljeća čitava je obitelj jela iz jedne posude i pila iz jedne čaše."

"Krajem 19. stoljeća porculanski tanjuri stajali su na policama uz zidanu peć i predstavljali su ukras, a skidali su se samo pri posjeti posebnih gostiju."

Dio izložbe posvećen je pričama o kavi, vinu, rakiji i vodi, kojima se posjetiteljima nastoji približiti povijest i značaj ovih napitaka.

S četiri primjera predstavljene su osobe koje se svakodnevno bave ili su se u prošlosti bavile poslovima vezanim uz hranu: proizvodnjom sira i vrhnja, kruha kuružnjaka, soparnika ili svadbenih kolača.

A zahvaljujući bogatoj zbirci gosp. Zlatka Puntijara mnoge stare i nove kuharice bit će predstavljene široj javnosti.

U sklopu Noći muzeja, koja se održava danas, 26.01., otvara se izložba "Najveća zbirka starih kuharskih knjiga – Zlatka Puntijara". U 21.00 sat započinje poseban program kušanja specijaliteta "Okusi iz prve hrvatske kuharice" iz takozvane Birlingove kuharice, tiskane 1813. na hrvatskom jeziku. Kuhari jednog od najrenomiranijih restorana u Zagrebu - Puntijarova kuća - prezentirat će pripremanje poznatih specijaliteta. Program kuhanja uživo traje do 23 sata.

Filmske projekcije, kao i popratni sadržaji tijekom trajanja izložbe upotpunit će priču o hrani koju možete razgledati do 30. ožujka.

Autor: Sanja Delić

Kuhanje mi postaje razonoda i premda u kuhinji ne provodim puno vremena (za sada!), polako se uvodim u gastro svijet.