smihelac
Geografski položaj
Osnova švedske kulinarske kulture su tradicionalni specijaliteti, koji uključuju losos, haringe i ostale ribe, divljač, šumske plodove i gljive.
Konungariket Sverige ili Kraljevina Švedska država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Švedska zauzima jugoistočni dio Skandinavskog poluotoka, a graniči s Norveškom na zapadu i Finskom na sjeveroistoku.
Švedska obuhvaća 450 000 km² površine, od čega na kultiviranu zemlju otpada 8%, na šume 53%, planine 11%, a na jezera i rijeke 9%. Glavni grad je Stockholm, a ostali veći gradovi su Göteborg, Malmö, Helsingborg i Upsala. Za Švedsku kažu da je mala nacija u velikoj zemlji, jer broji tek nešto više od 9 000 000 stanovnika.
Povijesni utjecaj
Vojna velesila tijekom 18. stoljeća, Švedska već gotovo dva stoljeća nije sudjelovala ni u jednom ratu. Tijekom politički trusnog 20. stoljeća uvijek je zauzimala neovisno stajalište o zbivanjima u svijetu, a svoju neutralnu poziciju uspjela je zadržati i tijekom dva svjetska rata. Rezultat toga, kao i dugotrajne uspješne ekonomske politike, je vrlo visok životni standard i razvijen sustav socijalne skrbi.
Švedska je članica Europske Unije od 1995. godine, a radikalne transformacije koje je doživjela u 21. stoljeću učinile su je modernom, sofisticiranom i internacionalnom zajednicom.
Sve to, ali i tradicija, gostoljubivost, klima, obilovanje plodovima sezonskog karaktera, ostavilo je traga i na prehranu Šveđana.
Karakteristike kuhinje
Šveđani su poznati kao veliki gurmani koji stalno traže nova iskušenja za svoje okusne pupoljke. Sve koji Švedsku namjeravaju posjetiti očekuje ugodno iznenađenje - konzistentno visoka kvaliteta švedske hrane i restorana u kombinaciji s nezaboravnim ambijentom, gostoljubivošću i profesionalnošću usluge.
Švedska je agrikultura u procesu prelaska na dugotrajno humanije i ekološkije metode kultivacije i gospodarenja, što zajedno s pozitivnim ekološkim predispozicijama daje meso, povrće, žitarice i ostale proizvode izvrsne kvalitete.
Što god odaberete na švedskom jelovniku, a sadržava tradicionalne namirnice, gotovo nepogrešivo će vas odvesti u carstvo kulinarskih vrhunaca.
Osnova švedske kulinarske kulture su tradicionalni specijaliteti iz kvalitetnih namirnica, koji uključuju losos, haringe i ostale ribe, divljač, šumske plodove i gljive. Riba i meso su oduvijek igrali presudnu ulogu u prehrani Šveđana. Tijekom dugačkih zima nedostatak svježeg povrća odrazio se i na tradicionalne recepture. Najveći nacionalni specijalitet su švedske školjke, a preporučujemo da probate njihove oštrige, koje svoj optimalan okus zahvaljuju sazrijevanju u hladnoj vodi.
Konzervirano zelje, džemovi od šumskog voća, a posebice brusnica, koriste se kao izvor vitamina C tijekom duge zime. Džem od brusnice dodaje se i teškim jelima od mesa, osim zbog izvrsnog ukusa, i zbog digestivnih svojstava. Nešto ekskluzivniji, ali za švedsku kuhinju još uvijek vrlo uobičajen, džem od barske kupine jedno je od jela koje se tradicionalno serviraju na večerama povodom dodjela Nobelovih nagrada.
Duga tradicija lova i ribolova u Švedskoj ovisi o obalnoj ili šumskoj udaljenosti. Lovci uglavnom love jelene i losove.
Obroci
U švedskom domu obično se jedu 3 glavna dnevna obroka: doručak, ručak i večera. U svim školama se za ručak servira topli obrok.
Među radnim dijelom nacije ručak je obično nešto laganiji, a sastoji se, primjerice, od salate i baguettea, prepuštajući glavnu poziciju večeri, kada se servira topli obrok. Za osobu dobrih manira Šveđani će vas smatrati pojedete li ono što ste stavili na tanjur. Jedan od razloga tome je i njihova skromnost i štedljivost.
Specijaliteti
Za švedskim stolom sigurno ćete zateći neke od ovih jela:
- Smörgåsbord - švedski stol
- Köttbullar - mesne kuglice
- Inlagd sill - haringa u salamuri
- Gravad lax - osušen i usoljen losos
- Kräftor - slatkovodni rakovi
- Kåldolmar - savici od zelja
- Pannkakor - tanke palačinke, kao crepes
- Ärtsoppa - juha od graška
- Kroppkakor - kuglice od krumpira punjene svinjetinom
- Blodpudding - crni puding
- Falukorv - kobasice porijeklom iz Faluna
- Janssons frestelse - jelo od krumpira, češnjaka, inćuna i vrhnja
- Knäckebröd - tradicionalan švedski kruh
- Smörgåstårta - sendvič - torta
- Pite od jabuka, borovnica, brusnica
- Palačinke
- Muffine
- Müesli.
Ili pića:
- Mlijeko - Švedska je zemlja broj jedan u konzumaciji mlijeka na cijelom svijetu
- Filmjölk - kiselo mlijeko ili jogurt
- Kava - Švedska je jedan od najvećih konzumenata kave, odmah iza Finske
- Prirodni sokovi
- Glögg - kuhano vino
- Champis i Pommac - bezalkoholne varijante pjenušaca
- Absolut Vodka.
Tradicionalna kuhinja
Tradicionalna švedska kuhinja prepuna je kulinarskih delicija: od morske hrane, peradi, janjetine, govedine, teletine, divljači, do izvrsnih mliječnih proizvoda, gljiva i šumskih plodova: brusnica, borovnica i kupina. Hrana u Švedskoj rezultat je agrikulture, ali i njene prirodne raznolikosti - šuma, planina, jezera i rijeka. Tradicionalne metode pripreme jela su dimljenje, fermentiranje, usoljavanje, sušenje, mariniranje i poširanje.
Bogata švedska tradicionalna kuhinja nekad je ovisila o godišnjim dobima. Ljeto je oduvijek bilo povezano s okusnim užicima i senzualnošću, dok su ostala godišnja doba, zbog oštrih vremenskih uvjeta, ovisila o zimnicama i konzerviranoj hrani. Do prije samo nekoliko desetljeća svježa hrana bila je dostupna samo tijekom sunčanog i toplog dijela godine.
Proljeće i rano ljeto dočekivalo se s velikim veseljem zajedno s grgečima, pijetlovima, umotanim filetima baltičke haringe iz pećnice, svježim zelenim šparogama i prvim jagodama. Draž su imali i prvi krumpiri kuhani u začinima, koji su na stol stizali još vrući, preliveni maslacem. Tijekom ljeta jelo se na terasama, organizirali su se piknici, okupljanja u čast kavi i hrani.
Vansezonska tradicionalna kuhinja
Za vrijeme ljeta i kratkog perioda dozrijevanja skupljali su se plodovi za konzumaciju u ostatku godine, a svoje preživljavanje Šveđani su bazirali na ljetnim urodima. Zelje i krumpiri su se u podrumima čuvali za zimu, raženi kruh se pripremao i sušio kako bi mogao stajati duže, a svježi kruh bio je povlastica najviših slojeva.
Voće dostupno zimi bilo je dragocjenije od ljetnih jabuka ili krušaka, bez obzira kako ove ukusne bile, a od većine voća kuhao se džem i spremao za zimnicu. Iz istog se razloga konzumacija svježeg povrća smatrala rasipanjem.
Ispijanje svježeg mlijeka, kao i jedenje maslaca ili jaja, smatralo se neslućenim zadovoljstvom. Mlijeko je fermentirano ili se obogaćeno bakterijskim kulturama konzumiralo kao jogurt ili drugi mliječni proizvodi.
Puna smočnica bila je na ponos svakoj domaćici, ali i garancija bogate zime.
Moderna kuhinja
Mlada švedska kuhinja stasala je na korijenima tradicionalne, ali se, osim kvalitetom namirnica i odličnim okusom, proslavila i svojom kreativnošću i inovativnošću, te dizajnom i igrom boja za stolom. Koriste se brusnice, korjenaste biljke, haringe, divljač i punomasni sir na sasvim novi način, a čula su inspirirana nepreglednim šumama, jezerima i morskom obalom, ali i svakodnevnim životom.
Što god odaberete na švedskom jelovniku, a sadržava tradicionalne namirnice, gotovo nepogrešivo će vas odvesti u carstvo kulinarskih vrhunaca. Nama ostaje samo da vam poželimo Smaklig måltid ili ''užitak u jelu''!
Fast facts
- Glavni grad Stockholm najčišći je grad na svijetu.
- Djeci najpoznatija Šveđanka je Pipi Duga Čarapa.
- Greta Garbo jedna je od najfatalnijih Šveđanki svih vremena.
- Alfred Nobel Šveđanin je za kojeg su svi čuli.
- Celzijusova temperaturna skala švedskog je “podrijetla”.
- ABBA i diskomanija stigli su iz Švedske.
- Filmašima neprocjenjivi Ingmar Bergman švedski je redatelj.
- Na popisu je i nezaobilazna Absolute Vodka.
- Apsolutno cool auti Volvo ili SAAB.
- IKEA, trebamo li reći bilo što više?
© Podravka d.d. 2003.—2012.
26 komentara do sada…
Moje mišljenje da je svaka zemlja lijepa i ima nešto karakteristično po čemu je posebna :)
U Švedskoj imam sestričnu i moju prijateljicu Vericu @Vera352
Citajuci sve ovo moram i ja dodati, amogla bih knjigu napisati, Zivim vec 18 godina u Svedskoj, zavrsila sam 2 gimnazije, 1 u mojoj zemlji, a drugu u Svedskoj, samo da bih sto bolje savladala jezik, procitala masu knjiga svedskih pisaca i masu clanaka. Uglavnom gornji tekst ne odgovara stvarnosti. U periodu od nekih 100 (1820-1920 odprilike) preko milion sveda emigrira u Ameriku jer su ovdje bukvalno umirali od gladi, klima je zaista surova. Primjerice tada se u Cikagu pricalo uglavnom svedski, nisi morao znati engleski,toliko ih je bilo tamo. Svedi su jako zahvalni kraljevini Jugoslaviji, jer im je (nisam sigurna sad u gudinu) mislim 1936 poslala kontingen zita, jer su imali jako losu godinu, da ne bi poumirali od gladi. Svedska je bila u ono vrijeme industrijska zemlja, puno se radilo u fabrikama,tada je tobio najtvrdji oblik kapitalizma,radilo se dan i noc i jedva se prezivljavalo, male nadnice. Djeca su im se vrzmala oko nogu dok su majke radile za masinama, jer sistem baka i deka kao kod nas ne postoji ovdje, svi se bore da prezive, ma kakvo kuhanje, dodju u svoje sobice gdje su zivjeli, mrtvi umorni, koji sat spavanja i ponovo u fabriku. Tek posle drugog svjetskog rata su se poceli oporavljati. Kako, pa od svog cuvenog celika, ali to je druga mracna prica, drugom prilikom. Dalje, svedi su protestanti i dok je u katolicanstvi porodica najvaznija, u protestantizmu je individua najvaznija. Nista nije vazno kao ti sam, ti odlucujes o svom zivotu, nije ti vise lijepo ostavljas sve i ides dalje (materijalno se ne ostavlja) mislila sam na zajednicu u kojoj zive.Najvaznija odlika sveda i oni se ponose sa tim je ZAVIDNOST. Ako si kupio nesto bolje od njega (npr auto) tu prestaje "prijateljstvo" sa njegove strane. Jos nesto, alkoholizam je i danas jako rasprostanjen, ali o tome se cuti, to se jako krije, piju i majke i ocevi i onda djeca preuzimaju ulogu roditelja. Jos jedna za mene najmracnija tajna, incest u familiji, otome se strasno suti. Tek kad pocinioci zlodjela umru (ocevi, djedovi-rodjeni, ujaci, stricevi) onda se osoba usudi pricati o tome, kazne za to su inace smijesno male. Moralne vrijednosti ne postoje, jako je puno razvedenih brakova i mamini novi "momci" su takodje pocinioci takvih zlodjela. A ako se kcerka slucajno pozali majci, onda je majka obavezno napadne rijecima:" Lazes sve si to izmislila jer si ljubomorna na moju srecu". ili ako ih uhvati zajedno u krevetu: "Ti si kriva ti si ga zavela". Uglavnom muskarci u ovom slucaju "nisu kriva".Za moje drage svede najbolje vaze nase 2 uzrecice: 1. Cega se pametan stidi time se lud ponosi. 2. Gore gladac dole jadac. A sto se tice hrane pa oni jadni nisu imali nista u ovoj surovoj klimi, jedan mali podatak s pocetka 1900: 1kg putera je kostao koliko i 1 jaje. Za mene sokantni podatak je da je kmetstvo ukinuto 1945 Zvanicni podatak, a i to je prica za sebe,njihov najpoznatiji pisac o tom zivotu, i sam ga je dozivio je Ivar Lo Johansson (1901-1990), dame koje zive u Svedskoj mogu uzeti pa procitati par knjiga, toplo preporucujem. LJudi koji su 60-ih dosli u Svedsku na rad nisu imali sta da jedu, radnje prazne, to je ta cuvena svedska kuhinja. Jedna zgodna pricica, Svedjanku osobno poznajem ima preko 80 godina, 1964 je godina i ona je zivjela nevjencano sa jednim madjarom, to je i tada bilo normalno ovdje. Jednog dana vraca se on sav sretan iz grada kuci i nosi 2 paprike, kupio na centralnij pijaci u Stokholmu, ona ne zna sta je to, prvi put vidi, napravi joj sendvic i ona sutradan ponese to na posao (sluzbenica u kancelariji), niti njen sef nije znao sto je to, ali je zato sutradan i on imao sendvic sa paprikom. Inace preporuka svima koji zibe u ovoj zemlji, uglavnom svo voce i povrce putuje do nas i zrije u hladnjacama i NEMA DOVOLJNO VITAMINA I MINERALA U SEBI, te je preporucljivo uzimati po 1 tabletu vitamina i minerale. Toliko za sada nastavak slijedi, i opet kazem knjigu bih mogla napisati, ovo je samo par crtica, jer vanjstina ne govori puno treba uvijek zagrebati i pogledati sto se krije ispod povrsine. Sljedeci put cu malo vise o Svedskoj "kuhinji" toplo se nadam da vas nisam ugnjavila. Pozdrav!
Slazem se sto je predhodna komentatorica napisala.Svedska je izuzetna u predstavljanju sebe kao "raja".Nikada Svedana necete cuti kako kritizira nesto vezano za svoju zemlju,,prave se blesavi kada je ta tema neka kritika te zemlje.Jesti vani(da se vratim na gastronomiju)je uobicajno,,no to znaci da cete za 7-10 eura jesti kineske,vijetnamske ili turske splacine u polurestoranima,,ako hocete pojesti nesto pristojnije tada to kosta oko 50 eura,plus boca loseg vina oko 30 eura,,tako da su izlasci u prosjecne lokale luxuz.Ako smatramo pojesti pizzu kao nekim gastronomskim cudom onda mozemo shvatiti kako ovdje ljudi cesto jedu vani.Jednostavno,ovdje se ne jede bas najbolje jer jednostavno priroda to ne dopusta,,a ono "bolje"je za one koji zaraduju puno novca.Dobra i kvalitetna prehrana je stvar luxuza bez obzira kako to cudno zvuci znajuci da pisemo o "rajskoj zemlji".