Zahvaljujući sušenim namirnicama naši su preci preživljavali zime i osvajali nove svjetove. Na sreću, prastaru metodu čuvanja hrane od kvarenja nismo zaboravili ni u 21. stoljeću. Danas baš kao i nekad na žarkom suncu nježno sušimo voće, povrće i začine.
Sušenje voća na suncu zasigurno je jedna od najstarijih metoda čuvanja hrane za buduću upotrebu, koja je nastala čak i prije usoljavanja i dimljenja namirnica, najvjerojatnije u kameno doba.
Sušeno voće je sigurna i vrlo zdrava hrana u kojoj su svi hranjivi sastojci višestruko koncentrirani, a energetska vrijednost se povećava čak za 6-10 puta. Bez obzira radilo se o sušenim šljivama, marelicama ili bananama, oni se mogu čuvati i nekoliko godina bez znatnijeg narušavanja kvalitete.
Naziv "zeleni" dobio je stoga što je svjež, neobrađen. Čemu tolika popularanost? Neki od dobrih razloga zasigurno leže u mnogostrukom pozitivnom djelovanju koje ima na zdravlje organizma, a sve ostalo je u savršenom okusu.
Predlažemo da isprobate i rangirate međuobroke po tome kakav dojam ostavljaju na dijete, odnosno koji ono najčešće poželi ponovno. Dijete će tako postati kreator svog dnevnog obroka, koji će mu svaki put izmamiti osmijeh na lice.
Bez obzira da li je u kući okruženoj vrtom ili je smještena u stanu na samom vrhu nekog nebodera, u ladanjskoj kuhinji je uvijek ugodno, toplo i sunčano.
Ima neke romantike u izradi herbarija, kolekciji prešanih i osušenih biljaka, koji se priprema s velikom pažnjom i ljubavi, a sve u svrhu razuma i znanosti, osobito botanike.
U doba Homera bio je simbol ljepote i veselja. Francuzi su ga hvalili uzrečicom: "Ne treba se plašiti mukotrpnog puta do Rima zbog - ljubavi i celera.", a u našem narodu postoji izreka: "Gdo na srcu ima feler, navek mora jesti celer".
O povijesti sušenog voća
Sušeno voće – izvor zaštitnih tvari
Ekstrakt čaja – mudrost korištenja
Između voća i čipsa
Ladanjska kuhinja
Više lica herbarija
Sjeckanje peršina
Polukružni nož za sjeckanje
© Podravka d.d. 2003.—2012.
