Sunčane pjege i madeži

Djelovanjem sunčevih zraka, kako bi zaštitile kožu od oštećenja ultraljubičastim zrakama, stanice počinju producirati melanin u većim količinama.

Pipi Duga Čarapa lik je iz dječjih priča kojem pjegice na licu (doduše, crvene) daju poseban pečat. Onako prpošnu, otvorenu, neposrednu i simpatičnu, bez njih je ne bi mogli ni zamisliti. Veći broj mlađih i starijih ženskih osoba živi s takvim pjegicama (kod muškaraca su one deset puta rjeđe), koje su postale njihovo obilježje.

U nekim azijskim zemljama, gdje su pjegice češće jer su očito genetski uvjetovane, one su smatrane potpuno prirodnima sve do utjecaja bogatijeg angloameričkog svijeta. A i kod njih, pred stotinjak godina, preplanula boja kože nije bila in jer su dame morale biti blijede.

Melanin i boja kože

Melanin je boja (pigment) koju proizvode neke stanice u organizmu uz, između ostalog, i važno sudjelovanje hormona nadbubrežne žlijezde. Najviše ih ima u potkožnom tkivu, ali one mogu taj pigment predati i drugim stanicama u blizini. Djelovanjem sunčevih zraka, kako bi zaštitile kožu od oštećenja ultraljubičastim zrakama, stanice počinju producirati melanin u većim količinama te koža na izloženim dijelovima potamni.

Kod nekih ljudi taj je proces brži i izraženiji. Iako ljudi crne puti nemaju veći broj stanica koje stvaraju melanin, nastala su zrnca veća, dok blijedoputi ljudi s plavom kosom i svijetlim očima melanin stvaraju u manjim količinama i sporije. Crvenokosi pak ljudi, zbog mutacije, stvaraju sličan pigment (feomelanin), koji ima crvenkastu boju. Naglo prekomjerno izlaganje suncu izaziva opekotine, koje nemaju nikakve veze s tamnjenjem kože.

No nisu samo sunčeve zrake povod za pojačano nakupljanje melanina, već ono nastaje i kod nekih bolesti, kao posljedica uzimanja nekih lijekova (primjerice, kontracepcijskih sredstava), kod trudnoće, nekih hormonalnih i jetrenih poremećaja, a sasvim rijetko i kod uzimanja neke hrane. Lokalno, ono može nastati kao posljedica upale ili nanošenja na određeni dio kože nekog terapeutskog ili kozmetičkog sredstva. Promjena boje kože ovisi i o tome da li se pigment taloži na površini ili u nešto dubljim slojevima kože (smeđa do sivo-plavkasta).

Ako se pod mikroskopom pogleda komadić kože nekoga tko je sklon nastanku pjega, vidimo da postoji višak stanica koje stvaraju melanin. Kao reakcija na neki podražaj, dolazi do pojave tamnih mrlja na koži, nepravilnog oblika i nepravilnih granica, najčešće po nosu, obrazima ili bradi. Dakle, pjege nastaju kod određenih ljudi kada neki drugi uzrok, djelovanjem sunčevih zraka, dovede do tih pojava. Dosta često ne može se ustanoviti taj "drugi uzrok".

Drugi uzroci i liječenje

Prema tome, liječenje počinje svakodnevnim mazanjem suncu izloženih dijelova kože kremama za zaštitu od sunca. One moraju biti nanesene u dovoljno debelom sloju, a faktor zaštite treba biti barem 15 (što veći, to bolje). Jako su se uspješnima pokazale kreme s tzv. blokatorom (cink oksidom i titan dioksidom). No, one su bijele i kozmetički često neprihvatljive.

U nekim azijskim zemljama preplanula boja kože nije bila in jer su dame morale biti blijede.

Odjećom je potrebno pokriti što više kože, a šeširom što šireg oboda zaštititi lice i vrat. Također treba pokušati odstraniti neke dodatne uzroke promjena na koži. Kod nekih ispitivanja, ustanovljeno je da gotovo 29% onih koji uzimaju kontracepcijska sredstva pokazuje minimalne promjene na koži lica, pa ako ih uzimate, a dobili ste pjege, trebalo bi prijeći na neki drugi vid kontracepcije.

Kod trudnoće, pjege ne nestanu neposredno nakon poroda. Ukoliko se pojave kod sljedeće trudnoće, jasno je da je hormonalna međuigra uzrok njihovu nastajanju. Moramo napomenuti da je pigmentacije, koje mogu nastati od upotrebe drugih, ali i ovdje spomenutih sredstava, katkad vrlo teško odstraniti, pa zato oprez, osobito kod samoliječenja. Bit će gotovo nemoguće otkriti hranu koja (u rijetkim slučajevima) djeluje kao dodatni faktor.

Preporučuju se i kreme za izbjeljivanje, ljuštenje kože kremama ili laserom, odnosno dijamantom, te mnogo strpljenja. Budući da se tu srećemo sa svim postupcima koji se provode protiv starenja kože (pjege se, naime, javljaju i kod procesa starenja), medicina se sukobljava s kozmetičkom industrijom. Na tom se području okreću vrlo velike svote novca, pa je izazov za nuđenjem nedokazanih postupaka vrlo velik. Medicina ima nekoliko dokazanih djelotvornih lijekova i postupaka, no kozmetičari dodaju još neke sastojke čija djelotvornost nije dokazana, a to su obično najskuplji dijelovi krema. Sve ono što vlaži, omekšava i "čisti" kožu, nema dokazano djelovanje. Dermatolozi će najčešće prepisivati čiste preparate u točno određenoj kombinaciji, s eventualnim dodatkom sastojka koji će smanjiti podražaj kože izazvan nanošenjem lijeka na osjetljivu kožu.

Kozmetičar će vam predložiti kreme i liječenja koja su mješavina dokazanih i nedokazanih postupaka. S druge strane, on će katkad bolje osluškivati govor vaše kože i mijenjati postupke brže od dermatologa, a i bolje intervenirati nekim kozmetičkim zahvatom, kojim će privremeno prekriti neugodnu mrlju. Dokazano djelovanje imaju fenolski (hidrokinon, cistaminil-fenol) i nefenolski izbjeljivači (kojična, fizelagična kiselina, tretinoin – derivat vitamina A, likviritin – flavinoid) te ljuštenje kože glikolnom kiselinom, laserom ili rotirajućim dijamantom. Naravno, ovi lijekovi i postupci mogu izazvati reakciju preosjetljive kože crvenilom i bolom, što treba odmah javiti liječniku.

I na kraju, treba se naoružati strpljenjem, jer ne možemo reći da je liječenje te neugodnosti bezuspješno.

Autor: Mirko Dubravčić, dr. med.

Osim rada na općoj internoj medicini na Internom odjelu, radi i na medicinskoj onkologiji u Centru za tumore splitske bolnice. Od 1980. godine počinje se profesionalno zanimati i baviti dijetetikom.