Sve do 1940. godine uživali smo zapravo u pravoj hrani, jer nije bilo umjetnih gnojiva, pesticida i antibiotika. Poslije rata, umjetna gnojiva, nitrati i fosfati, polako su postali nezamjenjivi. Tako se s vremenom stvorio potpuno novi pojam, "prazna hrana", ili hrana degradiranog nutritivnog sadržaja, koja ni izdaleka ne može podmiriti sve dnevne potrebe čovjeka. Budući da su stručnjaci postali svjesni deficitarnosti hrane, počeli su u nju dodavati suplemente. Tu je čovjek doveo sebe do apsurda: prvo rafiniranjem skida dragocjene sastojke s namirnica, a kasnije te iste sastojke vraća na umjetan način! Tako smo dobili novi i vrlo značajan pojam, "rafinirana hrana", koja se sada, nažalost, prodaje u svakoj samoposluzi. Mnogi griješe kada kažu da rafinirana hrana izaziva rak debelog crijeva ili rak na drugom mjestu u tijelu. To nije točno, ali je točno da deficit u vitalnim tvarima, koji rafinirana hrana izaziva, pogoduje nastanku raka u smislu smanjivanja normalnih obrambenih funkcija.

Autor: Ignac Kulier, dr. sc.

Nutricionist te specijalist za dojenačku i dječju hranu dugogodišnjim djelovanjem pokriva područje na relaciji hrana-zdravlje. Objavio je preko 50 stručnih i znanstvenih radova i desetke knjiga o prehrani.