Šipan – oaza mira

Kad pomislite na ljetovanje, odmah vam se u mislima stvori slika mora, borova, odjekne šum valova, pjesma cvrčaka i vriska razigrane djece u blagom pješčanom plićaku. Koliko nas zaista može reći da svoj odmor provodi u takvoj idili? Nisu li naša ljetovanja sve više slična gradskoj vrevi, upravo onakvoj iz kakve bježimo? Zatvoreni u skučenom apartmanu neke sive dvokatnice, okruženoj parkiralištem umjesto maslinikom te sličnim betonskim zdanjima umjesto borove šume?

Prošlo ljeto provela sam na Šipanu, najvećem i jednom od najljepših Elafitskih otoka. Elafiti, skupina od osam otoka i pet otočića, smješteni su između Dubrovnika, otoka Mljeta i poluotoka Pelješca, ispirani morem Koločepskog i Mljetskog kanala. Od nevera i pobješnjelih zimskih valova štite ih Velika vrata i Mali Vratnik. Upravo zbog blizine Dubrovnika, te najljepše turističke meke koja poput najmirisnijeg tučka privlači pčelice-turiste iz cijelog svijeta, Šipan je i danas, kao skriven pod listom, uspavan i miran, tih i neprimjetan promatrač najezde na Dubrovnik. Da bismo stigli do otoka Šipana, moramo se nakratko zadržati u Dubrovniku. Iz njegove živahne luke dnevno isplove čak četiri plovila prema Šipanu - tri puta trajekt, jednom katamaran. Ponekad su i oni poluprazni. Veća gužva dogodi se tek ljeti, kad se neki znatiželjni turist zaigra i poželi otkriti "otkriveno pa zaboravljeno". Naime, ljepota i mir tog otoka bili su na visokoj cijeni starih dubrovačkih gospara, o čemu svjedoče brojni ljetnikovci rasuti poput lego-kockica na šumovitoj i kamenoj površini Šipana. Na otoku se ističu samo dva veća naselja i to Šipanska Luka na zapadnom dijelu otoka i naselje Suđurađ na istočnoj strani. Spaja ih 5 km dug i 1 km širok pojas plodnog dolomitskog tla, koje su vrijedne ruke Šipanjaca pretvorile u vinograde, polja i maslinike. U unutrašnjosti nalaze se manja sela: Fraiga, Sutulija, Vojnovo Selo i Odak.

Pri prvom iskoraku na čvrsto šipansko tlo, ugledate dva niza zbijenih kamenih kuća zatvorenih kapaka, palmama ovjenčanu lučicu s nekoliko starih ribarskih barki. Stara uljara u središtu mjesta presvučena je svježom bojom i prerušena u jedini hotel. Na rivi se sunčaju ribarske mreže. Drugim redom do mora dominira stogodišnja crkva sv. Stjepana, zaštitnika Šipanske Luke, sa starim zvonikom. Koliko je mornara i ribara ispratio? Koliko mu se mornara i ribara vratilo...

U cijelom selu rade dvije trgovine. U njima ni usred turističke sezone ne možete kupiti mljeveni đumbir, sojine odreske ili rižinu tjesteninu bez jaja. Na "peškariji" zato kupujete ono što nemaju naši gradski trgovački centri: svježu ribu i školjke, povrće s "dodatkom" puževa iz domaćih vrtova, zdravo i jedro sezonsko voće. Nema toga u gradu!

U mjestu se nalaze četiri restorana koja nude vrhunsku dalmatinsku kuhinju. Ponuda je raznolika, od domaćih kozlića i janjetine ispod sansije (peke), do ribe i školjki spremljenih na razne načine. Sve friško, domaće.

Unatrag šest godina, glavni događaj šipanskog ljeta je Ljetna filmska škola. Inicijatori i osnivači su gospoda Miro Bronzić i Nils Neubert. U taj projekt uložili su svoje vrijeme, novac i, što je najvažnije, veliki entuzijazam i ljubav prema filmu i dječjem filmskom stvaralaštvu. Svake večeri, na otvorenoj ljetnoj pozornici u samom centru mjesta, prikazuju se filmovi u kojima nema pucnjave ni prevare, nema intriga ni podvala, nema Angeline ni Clooneya, filmovi koje su osmislili, odigrali, režirali i snimili amateri s malo novca, ali puno entuzijazma. I ako nigdje drugdje, na Šipanu svi oni pronađu svoju filmsku publiku.

Ako ikad poželite miran i tih odmor, daleko od bučnih turističkih destinacija, još dalje od šarene ponude kičastih suvenira "Made in China" i narodnjaka sumnjivog porijekla, preporučujem vam da odvojite desetak dana za Šipan. Osim blagdana sv. Stjepana, koji se slavi 3. kolovoza svake godine, tišinu će poremetiti jedino krik galeba nad ribom zapletenom u još mokroj mreži ili šum valova o kamenu rivu.

Zanimljivosti:

• Elafitski ili Jelenski otoci (elaphos = jelen) prvi put se pod tim imenom spominju još u vrijeme Plinija Starijeg iz 1. stoljeća poslije Krista, a najveći u cijeloj skupini je upravo otok Šipan. U skupinu Elafita spadaju još - Koločep, Daska, Sv. Andrija, Lopud, Ruda, Mišnjak, Jakljan, Kosmeč, Goleč, Crkvina, Tajan i Olip. Samo su Šipan, Koločep i Lopud naseljeni.
• Otok je ušao u Guinnessovu knjigu kao otok s najviše maslina u odnosu na veličinu otoka i broj stanovnika. Osim maslina, na otoku ima dosta smokvi, vinove loze, šipaka, rogača, agruma koji sve više nestaju u nedostatku ljudi koji bi ih obrađivali.
• Otok Šipan jedinstven je i po svojem kulturnom blagu jer se na 16 četvornih kilometara nalaze 42 stara ljetnikovca i 34 crkve, što kazuje da je otok svojom ljepotom bio privlačan dubrovačkoj vlasteli kao oaza mira i ljepote.
• Sadašnje ime Šipan javlja se prvi put u dokumentima iz 1370. godine.
• U Šipanskoj luci otkriveni su ostaci rimske ville rusticae. Prema legendi, napuljski kralj Rene Anžuvinski je u 15. stoljeću na Šipanu našao utočište. Među ruševinama njegove palače nađen je kameni grb s natpisom Renatus rex justus. Original se čuva u Londonu, dok je kopija ugrađena u pročelje obiteljske kuće Liban na Suđurđu.
• Otok Šipan ima najveći broj biljnih vrsta u otočnoj skupini Elafita, čak 617. Ima dosta rijetkog i ugroženog bilja: primorska ciklama, veliki pelin, jadranska ljubičica i dr.

Autor slika: ktina